Zagađeni zrak uzrokuje pojavu krvnih ugrušaka

Prisutnost mikroskopskih čestica zagađenja u zraku može potaknuti nastanak krvnih ugrušaka, utvrdili su američki znanstvenici s Northwestern University.

To otkriće objašnjava na koji način je zagađenje zraka povezano s povećanim rizikom za infarkt i moždani udar, dodaju istraživači u stručnom časopisu Journal of Clinical Investigation. Novi rezultati sugeriraju kako ove čestice nastale radom automobilskih motora ili izgaranjem ugljena uzrokuju razvoj upalnih procesa u plućima i pojavu kardiovaskularnih bolesti.

Testiranja provedena na miševima pokazala su da pluća koja su upalno promijenjena zbog zagađenja izlučuju interleukin-6, spoj imunološkog sustava koji povećava izglede za razvoj ugrušaka u krvi. Također je utvrđeno da je pojavu ugrušaka moguće spriječiti smanjivanjem funkcije makrofaga u plućima. Makrofagi su stanice imunološkog sustava u plućima, koje na prisutnost potencijalno opasnih supstancija reagiraju izlučivanjem interleukina-6.

Veza Alzheimerove bolesti i visokoga krvnog tlaka

Osobe s povišenim krvnim tlakom imaju slabiji protok krvi prema mozgu te im stoga prijete teže posljedice Alzheimerove bolesti, izvijestili su američki znanstvenici.

Koristeći magnetsku rezonanciju pri pregledu 68 ispitanika starije životne dobi, istraživači sa Sveučilišta Pittsburgh utvrdili su da je protok krvi u mozgu snižen kod svih osoba s povišenim krvnim tlakom, a najniži je kod onih koji uz hipertenziju imaju i Alzheimerovu bolest. Procjenjuje se da samo u SAD-u od povišenoga krvnog tlaka pati 50 milijuna ljudi.

Zbog hipertenzije je povećan rizik za srčani i moždani udar te aneurizme. Nova studija još je jedan dokaz da je kardiovaskularno zdravlje ključno i za funkcioniranje mozga, kažu znanstvenici.

Jednostavan test predviđa povratak raka dojke

Njemački znanstvenici razvili su test koji prati cirkulaciju stanica tumora u krvotoku te upućuje na povećan rizik za povratak raka dojke nakon tretmana.

Otkrivanje prisutnosti tih stanica također može pripomoći u određivanju optimalne doze kemoterapije, kažu istraživači sa sveučilišta u Münchenu. Rezultati studije temelje se na praćenju više od 2500 ispitanica. Proučavane stanice smatraju se „uspavanima” jer njihov negativan utjecaj počinje tek kad napuste krvotok i smjeste se u nekom organu.

Rak dojke globalno je drugi po redu najsmrtonosniji oblika karcinoma kod žena, nakon raka pluća. Procjenjuje se da od raka dojke godišnje umre 500.000 žena, a bolest se godišnje dijagnosticira kod 1,2 milijuna.

Zaustavljeno starenje kože

Američki znanstvenici sa Sveučilišta Stanford u eksperimentu provedenom na miševima uspjeli su spriječiti posljedice starenja kože.

Rezultati objavljeni u stručnom časopisu Genes and Development sugeriraju da je blokadom djelovanja proteina nazvanog NF-kappa-B moguće "pomladiti" kožu. Daljnje analize pokazale su da nakon takvog tretmana koža ima isti genetski profil kao i koža mladunaca.

Istraživači vjeruju da će njihov rad dovesti do razvoja tretmana namijenjenog bržem zacjeljivanju kože kod starijih osoba. Prema njihovim riječima, protein NF-kappa-B ima ključnu ulogu u mnogim procesima povezanima sa starenjem jer regulira niz više ili manje aktivnih gena. NF-kappa-B povezan je i s razvojem raka te funkcioniranjem imunološkog sustava. Znanstvenici napominju kako njihovi nalazi podupiru teoriju po kojoj je starenje rezultat specifičnih genetskih promjena, a ne akumuliranog "zamora materijala".

Hrana visokog GI-ja povisuje rizik od masne jetre

Prehrana koju karakterizira obilje hrane visokoga glikemijskog indeksa (GI) može povisiti rizik od masne jetre, stanja koje se povezuje sa zatajenjem jetre, pokazala je nova studija na miševima.

Glikemijski indeks mjeri kako brzo pojedina hrana otpušta ugljikohidrate u tijelo, povisujući razinu šećera u krvi. Hrana visokog GI-ja, poput bijelog kruha, bijele riže ili šećera, uzrokuje nagli porast razine šećera u krvi. Hrana niskog GI-ja uključuje većinu povrća, voća, mahunarki i neprocesiranih žitarica.

U istraživanju su znanstvenici promatrali učinak hrane visokog, odnosno niskog glikemijskog indeksa na miševe. Nakon šest mjeseci, rezultati su pokazali da su obje skupine miševa imale istu tjelesnu masu. Međutim, miševi koji su dobivali hranu visokog GI-ja imali su dvostruko veći udio masti u tijelu, krvi i jetri u usporedbi s miševima koji su dobivali hranu s niskim glikemijskim indeksom. Autori studije smatraju da su navedeni rezultati posljedica činjenice da hrana visokog GI-ja povećava proizvodnju inzulina. Inzulin se koncentrira u jetri, što za posljedicu ima povećano skladištenje masti. Izvor: Obesity.

Porođajna masa povezana s depresijom

Osobe koje su imale manju porođajnu masu češće pate od depresije i anksioznosti, pokazalo je istraživanje kanadskih i britanskih znanstvenika.

Istraživači u stručnom časopisu Biological Psychiatry pišu kako je uočeno povećanje rizika moguće objasniti nepovoljnim uvjetima u maternici, koji uz otežavanje općeg razvoja bebe mogu prouzročiti i pojavu razlika u mozgu. Postoji mogućnost da su povećani izgledi za depresiju povezani s djelovanjem hormona stresa koji su kroz posteljicu svoj utjecaj proširili s majke na fetus.

Kod trudnica koje su izložene stresu smanjen je dotok krvi do ploda, što često rezultira smanjenjem porođajne mase bebe. Rezultati su utemeljeni na praćenju 4600 osoba tijekom 40 godina. Pokazalo se i da je smanjenje porođajne mase proporcionalno povezano s povećanim izgledima za pojavu depresije i anksioznosti. U prethodnim istraživanjima smanjena je porođajna masa povezivana s povećanim rizikom za razvoj dijabetesa i bolesti srca u kasnijoj fazi života.

Slabljenje pamćenja utječe na kvalitetu sna

Žene starije dobi koje imaju teškoća s pamćenjem češće pate od pomanjkanja sna, pokazalo je istraživanje znanstvenika s University of California.

Prateći gotovo 2500 ispitanica prosječne dobi 69 godina, istraživači su utvrdili da su slabiji rezultati na testovima kognitivnih sposobnosti povezani s dvostruko većim izgledima za teškoće sa snom. Znanstvenici u stručnom časopisu Neurology pišu kako je tu pojavu moguće objasniti promjenama u mozgu koje su zajedničke demenciji i pomanjkanju sna. Također, postoji mogućnost da su teškoće sa snom prouzročene anksioznošću i depresijom, koje su posljedica slabljenja pamćenja.

Omega-3 masne kiseline štite od dijabetesa tipa 1

Prehrana koja obiluje ribom i drugim izvorima omega-3 masnih kiselina smanjuje izglede za razvoj dijabetesa tipa 1, utvrdili su američki znanstvenici.

U studiji provedenoj na Sveučilištu Colorado sudjelovalo je 1770 djece koja zbog slučajeva dijabetesa tipa 1 u obitelji i sama imaju povećan rizik za ovu bolest. Rezultati koje je objavio Journal of the American Medical Association sugeriraju da prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama može za 55 posto smanjiti izglede da će se kod djece pojaviti stanice imunološkog sustava koje napadaju stanice gušterače zadužene za proizvodnju inzulina. Ova antitijela smatraju se snažnim znakom za razvoj dijabetesa tipa 1. Znanstvenici dobivene rezultate objašnjavaju tako što omega-3 masne kiseline utječu na funkciju enzima uključenih u razvoj upale, potencijalnog „okidača” za pojavu dijabetesa tipa 1.

Utjecaj hormona na anoreksiju

Izgledi za pojavu anoreksije povezani su s izloženošću majčinim hormonima prije rođenja, tvrde britanski znanstvenici sa Sveučilišta u Sussexu.

Žene od tog poremećaja u prehrani pate mnogo češće nego muškarci, no istraživanje je pokazalo da muškarci koji imaju blizanku imaju i rizik za anoreksiju koji odgovara riziku prisutnom kod žena. To sugerira kako su za pojavu anoreksije ključni hormoni koji se izlučuju u trudnoći, pišu znanstvenici u stručnom časopisu Archives of General Psychiatry. Riječ je najvjerojatnije o utjecaju hormona steroida na mozak fetusa, dodaju istraživači. Jednim od najsnažnijih čimbenika koji uzrokuju anoreksiju smatra se i pritisak modernog društva.

Testiranje "umjetne gušterače” za dijabetičare

Znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu napreduju u razvoju uređaja koji će kod osoba s dijabetesom moći nadomjestiti funkciju gušterače.

Trenutačno se provode testiranja na skupini od 12 ispitanika u dobi od pet do 18 godina čija gušterača ne proizvodi inzulin, hormon koji regulira razinu šećera u krvi. Ispitanicima su ispod kože ugrađeni senzori koji konstantno prate razinu glukoze u krvi i dobivene podatke prosljeđuju uređaju. Uz pomoć računalnog programa određuje se prava doza inzulina koja se ispitaniku daje uz pomoć automatizirane pumpe. Znanstvenici vjeruju da će taj uređaj biti od velike pomoći osobama s dijabetesom jer će ih osloboditi potrebe stalnog provjeravanja razine šećera i primanja inzulina. Tako će se produljiti očekivana životna dob koja je kod osoba s dijabetesom tipa 1 za oko 15 godina manja od prosjeka. Vjeruje se da će se "umjetna gušterača" u širokoj upotrebi naći za nekoliko godina.