Izbjegavajte trčanje uz gust promet

Muškarci sa stabilnim bolestima srca koji su bili izloženi, makar i nakratko, ispušnim plinovima iz automobila, iskusili su smanjen dotok krvi do srca, što je povećalo rizik od brojnih kardiovaskularnih komplikacija, uključujući srčani udar i aritmije.

U studiji je sudjelovalo 20 muškaraca koji su prethodno pretrpjeli srčani udar, ali čije je stanje bilo stabilno. Svi ispitanici bili su izloženi ispušnim plinovima iz automobila ili filtriranom zraku na sat vremena tijekom tjelesne aktivnosti. Izloženost filtriranom zraku i ispušnim plinovima dovela je do podjednakog povišenja otkucaja srca, no ispitanici izloženi ispušnim plinovima imali su slabiji dotok krvi do srca. Ova studija govori nam da ne treba izbjegavati tjelesnu aktivnost, nego je poželjno ne kretati se uz gust promet, ističu njezini autori.

Depresija najčešća u 40-im godinama života

Istraživanje britanskih i američkih znanstvenika donosi kako su u 44. godini života najveći izgledi za pojavu depresije.

Rezultati studije provedene na University of Warwick i Dartmouth College objavljeni su u časopisu Social Science & Medicine, a temelje se na podacima za dva milijuna ljudi iz 80 zemalja. Pokazalo se da su izgledi za pojavu depresije u prosjeku najmanji kod osoba mlađe i starije životne dobi, te da je depresija kod oba spola najčešća u srednjoj životnoj dobi.

Ti su rezultati u suprotnosti s nalazima prijašnjih istraživanja koji su upozoravali da izgledi za razvoj depresije ostaju podjednaki tijekom cijelog života. Istraživači napominju kako depresija najčešće dolazi postupno, a ne u nekom kratkom roku - primjerice u jednoj godini.

Potres mozga i PTSP

Istraživanje provedeno među američkim ratnim veteranima upozorava da je potres mozga povezan s većim izgledima za posttraumatski stresni poremećaj.

Znanstvenici s Walter Reed Army Institute of Research navode kako su izgledi za PTSP kod vojnika koji su pretrpjeli potres mozga bili znatno veći nego kod vojnika koji su zadobili neke druge ozljede. Podaci koje je objavio New England Journal of Medicine sugeriraju kako je u Iraku i Afganistanu od 2001. služilo više od 1,5 milijun pripadnika američkog vojnog osoblja, te da su ozljede vrata i glave zabilježene kod četvrtine veterana. 18 posto veterana imalo je potres mozga.

Utvrđeno je da se PTSP javio kod 27 - 44 posto veterana koji su pretrpjeli potres mozga (ovisno o tome je li došlo do gubitka svijesti i drugih simptoma), te kod 16 posto povratnika iz rata koji su pretrpjeli neke druge ozljede. PTSP je uočen i kod 9 posto veterana koji nisu pretrpjeli nikakve ozljede. Utvrđeno je i da je potres mozga povezan s općenito lošijim zdravljem u kasnijem životu, a istraživači vjeruju da je to posljedica PTSP-a i depresije.

Bračne svađe za dulji život?

Rezultati studije upućuju na to kako bračni partneri koji ne izražavaju ljutnju umiru ranije od onih koji ne oklijevaju izraziti negativne osjećaje.

Američki znanstvenici s University of Michigan dodaju kako su već prijašnja istraživanja pokazala da izražavanje ljutnje može biti zdravo i pridonijeti donošenju kvalitetnih odluka. Također, osobe koje se na taj način rješavaju negativnih emocija poslije imaju snažniji osjećaj kontrole i optimizma glede situacije koja je uzrokovala sukob. Nasuprot tome, zadržani bijes izaziva dodatni stres, upozoravaju istraživači u Journal of Family Communication.

Rezultati studije utemeljeni su na 17-godišnjem praćenju 192 bračna para (sudionici su bili u dobi od 35 do 69 godina). Pokazalo se da osobe koje ne izražavaju ljutnju imaju, ovisno o karakteru partnera, između dva i četiri puta veće izglede za raniju smrt, čak i nakon što se u obzir uzmu ostali čimbenici rizika, poput dobi, pušenja, tjelesne mase i krvnog tlaka.

Konzumacija kafe smanjuje rizik za rak jajnika

Istraživanje znanstvenika s Harvarda sugerira da konzumacija kofeina može smanjiti izglede za razvoj raka jajnika.

U stručnom časopisu Cancer objavljeno je i kako je pozitivan učinak kofeina bio najuočljiviji kod žena koje nikad nisu koristile oralne kontraceptive niti hormonske nadomjeske nakon menopauze. Procjenjuje se da svake godine u svijetu 190.000 žena oboli od raka jajnika. Bolest se obično javlja kod žena starijih od 50 godina, a simptomi se najčešće javljaju tek u uznapredovalom stadiju.

U novom istraživanju nije utvrđena statistički značajna veza između pušenja ili konzumacije alkohola i povećanja izgleda za obolijevanje od raka jajnika. Znanstvenici napominju kako se rizik za rak jajnika smanjivao proporcionalno s povećanjem unosa kafe ili kofeina iz drugih izvora. Konzumacija kafe bez kofeina nije imala učinka na izglede za razvoj ovog oblika karcinoma.

Kafa - obrok u šoljici

Jutarnja kafa može sadržavati čak 20 posto dnevno preporučenog unosa kalorija, sugerira istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji.

Tako su neke testirane kafe, zahvaljujući tome što su sadržavale mlijeko, šlag ili čokoladu, imale čak 400 kalorija. Nasuprot tome, kapučino s obranim mlijekom može se pripremiti tako da ima samo 30 kalorija.

Testiranja su pokazala da obična crna kafa ima najmanju kalorijsku vrijednost - u jednom slučaju izmjereno je samo 17 kalorija. Prema postojećim preporukama, žene bi dnevno trebale unositi oko 2000 kalorija, a muškarci oko 2500.

Novi oblik cjepiva protiv gripe

Međunarodna skupina znanstvenika razvila je cjepivo protiv gripe koje se ne injicira nego se primjenjuje sublingvalno.

Istraživači iz Koreje, Japana i Francuske tvrde da davanje cjepiva “pod jezik" štiti od gripe bez negativnih popratnih učinaka, ali je i djelotvornije od klasičnih injekcija koje kod mnogih osoba izazivaju strah. Prema njihovu mišljenju, ta je metoda djelotvornija jer ponajprije štiti područje preko kojeg virus ulazi u organizam.

Testiranja provedena na životinjama pokazala su da je novi oblik cjepiva učinkovit za zaštitu od inače smrtonosne doze virusa gripe, objavio je stručni časopis Proceedings of the National Academy of Sciences.

Objašnjena veza između unosa kalorija i dugovječnosti

Znanstvenici s Harvarda vjeruju da su otkrili zbog čega drastično ograničavanje unosa kalorija može dovesti do produljenja životnog vijeka.

Rezultati njihove studije sugeriraju da je za taj fenomen ključna molekularna reakcija na stres prouzročena ograničenim unosom kalorija. Ta reakcija pridonosi očuvanju ključnih funkcija stanice te tako organizmu olakšava borbu protiv bolesti povezanih sa starenjem, objavio je znanstveni časopis Cell. Laboratorijski eksperimenti na ljudskim stanicama pokazali su da smanjenje unosa kalorija, uz održavanje potrebne razine hranjivih tvari, pokreće lančanu reakciju u mitohondrijima koja rezultira povišenjem razine koenzima po imenu NAD.

To dovodi do povećane aktivnosti enzima čiju proizvodnju kontroliraju geni SIRT3 i SIRT4. Posljedica je jačanje mitohondrija, povećavanje količine energije koju oni „isporučuju” stanicama te usporavanje procesa starenja stanica. Već su prijašnja istraživanja pokazala da su oštećeni ili smanjeno funkcionalni mitohondriji povezani s Alzheimerovom bolešću, moždanim udarom, bolestima srca i dijabetesom.

Vjeruje se da je to posljedica oksidativnog stresa koji nakon oštećenja mitohondrijske DNK dovodi do odumiranja stanica. Američki znanstvenici vjeruju da su geni SIRT3 i SIRT4 obećavajuće mete za razvoj lijekova namijenjenih borbi protiv bolesti povezanih sa starenjem.

Depresija slabi kosti kod žena

Kod žena mlađih od 45 godina koje pate od depresije prisutno je smanjenje koštane mase, objavili su američki znanstvenici iz National Institute of Mental Health.

Gubitak koštane mase bio je najizraženiji u kukovima, te čak osam puta češći nego kod ispitanica koje nisu patile od depresije. Fraktura kuka potencijalno je fatalna i jedna od najčešćih posljedica osteoporoze. Rezultati koje je objavio stručni časopis Archives of Internal Medicine utemeljeni su na praćenju 133 ispitanice u dobi od 21 do 45 godina.

Depresija je na razinu koštane mase imala jednak ili još veći utjecaj nego poznati čimbenici rizika za osteoporozu, poput pušenja, smanjenog unosa kalcija i pomanjkanja tjelovježbe.

Zagađeni zrak uzrokuje pojavu krvnih ugrušaka

Prisutnost mikroskopskih čestica zagađenja u zraku može potaknuti nastanak krvnih ugrušaka, utvrdili su američki znanstvenici s Northwestern University.

To otkriće objašnjava na koji način je zagađenje zraka povezano s povećanim rizikom za infarkt i moždani udar, dodaju istraživači u stručnom časopisu Journal of Clinical Investigation. Novi rezultati sugeriraju kako ove čestice nastale radom automobilskih motora ili izgaranjem ugljena uzrokuju razvoj upalnih procesa u plućima i pojavu kardiovaskularnih bolesti.

Testiranja provedena na miševima pokazala su da pluća koja su upalno promijenjena zbog zagađenja izlučuju interleukin-6, spoj imunološkog sustava koji povećava izglede za razvoj ugrušaka u krvi. Također je utvrđeno da je pojavu ugrušaka moguće spriječiti smanjivanjem funkcije makrofaga u plućima. Makrofagi su stanice imunološkog sustava u plućima, koje na prisutnost potencijalno opasnih supstancija reagiraju izlučivanjem interleukina-6.