Testiranje "umjetne gušterače” za dijabetičare

Znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu napreduju u razvoju uređaja koji će kod osoba s dijabetesom moći nadomjestiti funkciju gušterače.

Trenutačno se provode testiranja na skupini od 12 ispitanika u dobi od pet do 18 godina čija gušterača ne proizvodi inzulin, hormon koji regulira razinu šećera u krvi. Ispitanicima su ispod kože ugrađeni senzori koji konstantno prate razinu glukoze u krvi i dobivene podatke prosljeđuju uređaju. Uz pomoć računalnog programa određuje se prava doza inzulina koja se ispitaniku daje uz pomoć automatizirane pumpe. Znanstvenici vjeruju da će taj uređaj biti od velike pomoći osobama s dijabetesom jer će ih osloboditi potrebe stalnog provjeravanja razine šećera i primanja inzulina. Tako će se produljiti očekivana životna dob koja je kod osoba s dijabetesom tipa 1 za oko 15 godina manja od prosjeka. Vjeruje se da će se "umjetna gušterača" u širokoj upotrebi naći za nekoliko godina.

Konzumacija mlijeka smanjuje rizik za dijabetes

Muškarci koji svaki dan popiju oko pola litre mlijeka imaju upola manje izglede za dijabetes i bolesti srca, tvrde velški znanstvenici s University of Cardiff.

Istraživanje čije je rezultate objavio Journal of Epidemiology and Community Health sugerira kako konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda smanjuje rizik za pojavu metaboličkog sindroma, skupine simptoma koji prethode dijabetesu i bolestima srca. Ti simptomi uključuju povišenu razinu šećera i masti u krvi te visok krvni tlak i veliku količinu masnog tkiva u organizmu. 20-godišnja studija provedena uz sudjelovanje 2375 muškaraca u dobi od 45 do 59 godina pokazala je da osobe s metaboličkim sindromom imaju 50 posto veće izglede da će umrijeti.

Nova metoda prevencije otpornosti na antibiotike

Američki znanstvenici vjeruju da su otkrili novi način onemogućavanja pojave bakterija otpornih na uobičajene antibiotike.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu Sjeverna Carolina pokazalo je da lijekovi bisfosfonati mogu blokirati enzim kojim se bakterije služe prilikom razmjene gena nužnih za stjecanje otpornosti na antibiotike. Rezultati koje je objavio znanstveni časopis Proceedings of the National Academy of Sciences pokazuju i da je manipuliranjem tim enzimom moguće uništiti otporne bakterije uzgojene u laboratoriju. Znanstvenici dodaju kako njihova studija otvara mogućnost selektivna uništavanja bakterija otpornih na antibiotike kod pacijenata te zaustavljanja širenja otpornosti u kliničkim uvjetima. U posljednjih 10-ak godina gotovo su svi tipovi bakterija postali otporniji na liječenje antibioticima, otežavajući tako tretiranje mnogih smrtonosnih infekcija, primjerice tuberkuloze. Bisfosfonati se najčešće koriste za tretiranje smanjenja koštane mase, a mehanizam kojim se ti lijekovi bore protiv bakterija još nije otkriven.

Sramežljivi muškarci skloniji srčanom udaru

Istraživači s Northwestern University tvrde kako sramežljivi i nedruštveni muškarci imaju 50 posto veći rizik da će umrijeti od srčanog ili moždanog udara.

Znanstvenici s čikaškog sveučilišta u stručnom časopisu Annals of Epidemiology dodaju kako su već ranije studije ukazale na povezanost osobnosti i zdravlja. Novo istraživanje trajalo je 30 godina, a provedeno je uz sudjelovanje 2000 muškaraca srednje životne dobi. Na uočenu vezu između stupnja stidljivosti i rizika za zdravlje srca nisu utjecali čimbenici poput pušenja, konzumacije alkohola i pretilosti. Znanstvenici stoga dobivene rezultate objašnjavaju posljedicama stresa kojem su takvi ispitanici izloženi u društvenim situacijama. U istraživanju je utvrđeno da najmanji rizik za smrt od srčanog ili moždanog udara imaju muškarci koji najviše uživaju u društvu.

Hrana može pojačati učinak lijekova

Kombinacija lijekova i pravih namirnica može povećati djelotvornost tretmana te smanjiti troškove liječenja, tvrde istraživači s University of Chicago.

Rezultati koje je objavio Journal of Clinical Oncology pokazuju da uzimanje lijekova za rak dojke zajedno s masnom hranom rezultira 325 posto boljom apsorpcijom nego kad se ti lijekovi uzimaju na prazan želudac. To znači da se uz odgovarajući režim prehrane može smanjiti propisana doza na samo 40 posto predviđene, te tako ostvariti i velike uštede. Znanstvenici dodaju kako je istodobno konzumacijom soka od grejpfruta, poznatog po tome da pospješuje ulazak lijekova u krvotok, dozu moguće dodatno smanjiti. U istraživanju je utvrđeno i da je odgovarajućom prehranom moguće smanjiti negativne popratne učinke nekih lijekova za rak, primjerice proljev. Znanstvenici upozoravaju na opasnost samostalna istraživanja veze između prehrane i lijekova te pozivaju na provođenje dodatnih testova.

Nova metoda očuvanja plodnosti žena s rakom

Australski znanstvenici razvili su terapiju koja privremeno zaustavlja ovulaciju žena koje su prisiljene podvrgnuti se kemoterapiji.

Korištenjem lijekova koji utječu na hormonski "prekidač" u mozgu, istraživači iz Royal Women’s Hospital u Melbourneu uspjeli su zaustaviti ovulaciju kod žena oboljelih od raka te je ponovno pokrenuti u roku godinu dana nakon završetka kemoterapije, čuvajući tako njihovu zalihu jajnih stanica. Testiranja su uspješno provedena na uzorku od 18 žena, a planira se i sljedeći korak sa 400 ispitanica. Trenutačno ženama kojima je potrebna kemoterapija na raspolaganju stoji mogućnost očuvanja plodnosti putem odstranjivanja i privremenog zamrzavanja jajnih stanica. Nedostatak te metode negativni su popratni učinci lijekova nužnih za stimuliranje rada jajnika.

Supružnici se međusobno potiču na zdrav način života

Kad jedan supružnik promijeni loše životne navike, vrlo vjerojatno će to učiniti i drugi, objavljeno je na portalu Vitamini.hr.

Rezultati su to istraživanja na više od 6000 parova u braku. Naime, znanstvenici su više od četiri godine promatrali životne navike supružnika, poput pušenja, tjelesne (ne)aktivnosti, unosa alkohola i sl. Utvrđena je pet do šest puta veća vjerojatnost za prestanak pušenja, ispijanja alkoholnih pića ili povećanja tjelesne aktivnosti u supružnika ako je jedan od njih prvi promijenio svoje navike. Nije bitno tko prvi uvodi promjene, muževi i žene podjednako se potiču u promjeni životnih navika. Stoga, ako želite da vaš supružnik usvoji zdrav način života, morate krenuti od sebe i prvi se promijeniti.

Ispušni plinovi štete srcu

Osobe koje su redovito izložene ispušnim plinovima automobila imaju veći rizik za
infarkt, upozoravaju njemački znanstvenici sa sveučilišta Duisburg-Essen.

Istraživači u stručnom časopisu Circulation napominju kako se rizik ne odnosi samo na područja oko autocesta, nego i na središta gradova i druge prometne ceste. Utvrđeno je da oštećenja na krvnim žilama koja povećavaju rizik za srčani udar kod osoba izloženih ispušnim plinovima odgovaraju oštećenjima kod pasivnih pušača. Uz čestice iz ispušnih plinova, negativan učinak ima i buka koja prati promet. Prijašnja istraživanja pokazala su da je izloženost buci povezana s povišenim krvnim tlakom. U istraživanju su analizirani podaci za 4500 stanovnika industrijskog područja Ruhra. Pokazalo se da osobe koje žive maksimalno 50 metara od cesta s intenzivnim prometom imaju čak 63 posto više štetnih naslaga na krvnim žilama nego osobe čije su kuće udaljene više od 200 metara od takvih prometnica.

Gen se istodobno bori protiv raka i usporava starenje

Španjolski znanstvenici iz Nacionalnog centra za istraživanje raka otkrili su da gen koji nas štiti od raka također može usporiti proces starenja organizma.

Istraživači vjeruju da će njihovo otkriće u budućnosti omogućiti razvoj lijekova koji uz prevenciju ili liječenje raka istodobno povećavaju očekivanu životnu dob. Rezultati studije objavljeni u časopisu Nature temelje se na testiranju miševa koji su zbog genetskih modifikacija imali dodatnu kopiju ključnoga gena p53. Utvrđeno je da se strogom regulacijom djelovanja p53 očekivani životni vijek životinja može povećati 16 posto. P53 u normalnim okolnostima dovodi do samouništenja oštećenih stanica prije nego što se počnu nekontrolirano dijeliti i prouzroče razvoj tumora.

Novo otkriće o matičnim stanicama

Kanadski znanstvenici napravili su velik korak prema boljem razumijevanju transformacije matičnih stanica u različite tipove tkiva.

Istraživači s McMaster University u Torontu otkrili su da ljudske embrionalne matične stanice mogu stvoriti svojevrsnu posteljicu koja ih štiti i hrani te ih uz pomoć specifičnih proteina - faktora rasta usmjerava u njihovu razvoju prema drugim tipovima tkiva u organizmu. Prema mišljenju znanstvenika, manipulacijom te tzv. stanične placente moguće je potaknuti matične stanice da se razvijaju u željena tkiva i organe ili ih upotrijebiti za zaustavljanje rasta tumora. Rezultati studije bit će objavljeni u sljedećem izdanju znanstvenog časopisa Nature. Već je dugo poznato kako embrionalne matične stanice imaju potencijal da se razviju u nova tkiva potrebna za "popravak" bolešću oštećenih organa.

Novi test za rak pluća

Istraživači iz tvrtke Panacea Pharmaceuticals razvili su novi test namijenjen ranom otkrivanju raka pluća.

Procjenjuje se da izgledi za petogodišnje preživljavanje nakon dijagnoze raka pluća u prosjeku iznose oko 15 posto, no ako se bolest otkrije u ranoj fazi razvoja, izgledi rastu na 50 posto. Novi test temelji se na analizi uzorka krvi te utvrđivanju prisutnosti proteina po imenu HAAH koji se javlja na površini stanica karcinoma te u krvi oboljelih osoba. Dosadašnja istraživanja pokazala su da je povišena razina HAAH-a prisutna kod 99 posto od 160 ispitanika oboljelih od raka pluća te kod samo devet posto zdravih ispitanika koji su bili nepušači.

Mlijeko poništava blagotvoran učinak čaja na srce

Mnogo je studija pokazalo kako je čaj blagotvoran za kardiovaskularno zdravlje, ali nova studija otkriva kako se zaštitno djelovanje čaja gubi kad se u njega dodaje mlijeko.

Za "loše" djelovanje mlijeka krive su bjelančevine zvane kazeini koje reagiraju s čajem, smanjujući koncentraciju katehina i flavonoida u čaju koji su odgovorni za njegove protektivne učinke protiv srčanih bolesti, tvrde znanstvenici. Voditeljica istraživanja prof. dr. Verena Stangl iz bolnice Charite, Universitatsmedizin - Berlin u Njemačkoj kaže da, ako pogledate rezultate studija, vidjet ćete kako je u Aziji manje srčanih bolesti, no u Engleskoj to nije slučaj, pa se nameće pitanje je li dodavanje mlijeka razlika između Azije i Engleske, gdje se čaj obično pije s mlijekom. U studiji je 16 zdravih žena u postmenopauzi pilo pola litre svježeg crnog čaja, crni čaj sa 10-postotnim obranim mlijekom, ili kuhanu vodu, tijekom tri različite prigode pod sličnim okolnostima. Znanstvenici su zatim mjerili funkciju stanica koje oblažu brahijalnu arteriju na podlaktici koristeći visokorezolucijski ultrazvuk prije i dva sata nakon konzumacije čaja. Otkrili su kako je crni čaj znatno poboljšao sposobnost opuštanja i širenja arterija. No, nakon dodavanja mlijeka, otkrili su kako je biološki učinak čaja u potpunosti nestao. Isto je potvrđeno na dodatnim istraživanjima na štakorima. "Ako želite piti čaj zbog njegovih dobrih zdravstvenih učinaka, ne pijte ga s mlijekom", kaže Stangl. Dodaje kako mlijeko ne sprječava samo pozitivne učinke čaja na krvožilni sustav, nego i uništava antioksidantne učinke čaja te možda i njegovo zaštitno djelovanje protiv raka.

Masna hrana povećava rizik za rak dojke

Konzumacija hrane bogate mastima povećava rizik obolijevanja od raka dojke, pokazalo je istraživanje provedeno na ženama koje su prošle menopauzu.

U četverogodišnjoj studiji američkog National Cancer Institutea sudjelovalo je 188.700 ispitanica u dobi između 50 i 70 godina. Pokazalo se kako žene čija se prehrana u najvećoj mjeri sastoji od različitih masti imaju 11 posto veći rizik obolijevanja od raka dojke nego što ga imaju žene koje jedu relativno malo masne hrane. Povećanje rizika bilo je neovisno o čimbenicima kao što su prisutnost raka dojke u obitelji, pušenje, povećan indeks tjelesne mase i konzumacija alkohola. Pišući za Journal of the National Cancer Institute, istraživači objašnjavaju kako masti povećavaju rizik za rak dojke zbog toga što utječu na ravnotežu hormona.

Pušenje - koža stari po cijelom tijelu

Pušenje utječe na starenje kože po cijelom tijelu, navodi se u novom istraživanju objavljenom u časopisu Archives of Dermatology.

Prijašnje studije bile su fokusirane na kožu lica, gdje oštećenje kože osim pušenja može izazvati i sunce. Zbog te činjenice znanstvenici su proveli novo istraživanje na koži unutarnje strane ruku. Naime, znanstvenici su fotografirali kožu gornjeg dijela ruke koja nije bila izložena suncu u 82 ispitanika. Osobe su bile od 22 do 91 godine starosti i bile su podijeljene u dvije grupe, pušače i nepušače. Polovica ispitanika u prosjeku je pušila 24 godine, prosjek popušenih cigareta dnevno iznosio je od četvrtine kutije pa sve do četiri kutije dnevno. Nakon što je u procjenu rezultata uzeta dob ispitanika i ostale varijable, zaključeno je da je pušenje itekako povezano sa stupnjem starenja kože. Prema znanstvenicima, postoji nekoliko razloga za ubrzano starenje kože u pušača. Naime, kod pušača u koži dolazi do povišenja razine enzima metaloproteinaze-1, zbog čega se raspada kolagen i smanjuje njegova proizvodnja. Kao posljedica toga nastaju bore i smanjena elastičnost kože. Osim toga, konstrikcija krvnih žila zbog pušenja dovodi i do smanjene opskrbe kože kisikom, što svakako negativno utječe na samu kožu i zdravlje u cjelini.

Pijte mutni sok od jabuke

Nova studija otkriva kako je, uz crnu čokoladu i crveno vino, mutni sok od jabuke bogat antioksidansima te je četiri puta zdraviji od bistrog jabučnog soka.

Znanstvenici sa Sveučilišta Agrikulture iz Wroclawa u Poljskoj, usporedili su bistre i mutne vrste soka od jabuka. Otkrili su kako mutni sok sadrži četiri puta veću koncentraciju polifenola u odnosu na bistri jabučni sok. Polifenoli su aktivni antioksidansi za koje se vjeruje da sprječavaju pojavu kardiovaskularnih bolesti i raka.
Potrošači kupuju puno više bistrog nego mutnog jabučnog soka, vjerojatno zbog percepcije kako je bistri sok čistiji, vjeruju znanstvenici, te dodaju kako je ironično da se upravo u procesu proizvodnje bistrog soka odstranjuju blagotvorni sastojci jabučne pulpe. Uz to, bistri sok ima dulji vijek trajanja.

Implantat prati širenje raka

Američki znanstvenici razvijaju minijaturni implantat koji će uz praćenje razvoja raka nadzirati i učinak lijekova na pacijenta.

Implantat koji razvijaju istraživači s Massachusetts Institute of Technology (MIT) još nije testiran na ljudima, a temelji se na djelovanju mikroskopskih čestica koje se vežu uz kemikalije u stanicama raka. Testirane nanočestice sastoje se od oksida željeza, a obložene su jednim tipom šećera. Na površini nanočestica smještena su antitijela ključna za kontakt s molekulama unutar stanica tumora. Nedavno je ostvaren velik napredak u istraživanju kad je otkriven način održavanja visoke razine tih čestica u organizmu te ih je moguće pronaći konvencionalnom magnetnom rezonancom. Znanstvenici dodaju kako konvencionalni pregledi i analize krvi ne mogu u potpunosti otkriti koja je količina lijeka dospjela do unutrašnjosti tumora. Prema riječima istraživača, novorazvijeni implantat liječnicima će pružati informacije o situaciji unutar nakupina stanica raka. U budućnosti se planira i razvoj nanočestica koje će se vezati uz hormon prisutan u krvi isključivo osoba oboljelih od raka.

Magneti mogu poboljšati mentalne sposobnosti

Istraživanje provedeno na City University u New Yorku sugerira da je primjenom magneta moguće potaknuti razvoj novih neurona.

Postupak proveden na miševima pokazao je da je do nastanka novih stanica došlo u hipokampusu, dijelu mozga povezanom s pamćenjem, objavljeno je u časopisu New Scientist. Znanstvenici vjeruju da će njihov rad dovesti do razvoja novih tretmana za Alzheimerovu bolest. Transkranijalna magnetska stimulacija (TMS) se već koristi u liječenju depresije i shizofrenije te u rehabilitaciji nakon moždanog udara. TMS djeluje uvođenjem električnih polja u mozak, što za posljedicu ima aktivaciju i deaktivaciju određenih skupina neurona.

Nova terapija za rak gušterače

Na Sveučilištu Texas razvijena je eksperimentalna genetska terapija koja se pokazala uspješnom u tretiranju raka gušterače.

Nazvana VISA, terapija se primjenjuje intavenozno, a zasad je testirana samo na životinjama. Rak gušterače često se otkriva tek nakon što je metastazirao, pa samo 4 posto oboljelih preživi razdoblje od 5 godina nakon dijagnoze. VISA se koristi mutiranom inačicom gena po imenu BikDD koja stanice karcinoma potiče na samouništenje. Posljedica je smanjenje ili uništenje tumora gušterače, onemogućavanje širenja metastaza te znatno produljenje životnog vijeka životinja, pišu znanstvenici u časopisu Cancer Cell.

Uspješno testiranje lijeka za rak mozga

Lijek koji onemogućuje dotok krvi do tumora u mozgu pokazao se učinkovitim u kliničkim testiranjima provedenim u kliničkom centru u Massachusettu.

Američki istraživači u stručnom časopisu Cancer Cell objavili su kako je lijek nazvan AZD2171 kod tri četvrtine ispitanika doveo do 25-postotnog, a kod polovice ispitanika do najmanje 50-postotnog smanjenja tumora. Zbog onemogućenog razvoja novih krvnih žila namijenjenih opskrbljivanju tumora dolazilo je do blokade razvoja raka te postupnog odumiranja kanceroznih stanica. U testiranju je sudjelovalo 16 pacijenata čiji tumori nisu uništeni standardnim tretmanima - kirurškim zahvatima, zračenjem i kemoterapijom. U budućim opsežnijim istraživanjima testirat će se utjecaj novog lijeka na produljenje očekivanog trajanja života pacijenata.

Sindrom slomljenoga srca

Sindrom slomljenoga srca ili manje laički, stresna kardiomiopatija, uzrokovan je naglim naletom adreanlina, kao npr. nakon prometne nesreće ili gubit­ka voljene osobe.

Gotovo svi smo kad-tad u životu doživjeli "slamanje" srca. Istraživači sa Sveučilišta Johns Hopkins nedavno su otkrili da velika tuga doista može prouzrokovati zdravstveno stanje veoma nalik srčanom udaru.
Jedna pacijentica, Pat Massof, prisjeća se lijepih trenutaka koje je provela sa svojom majkom pa bolnog iskustva koje je uslijedilo nakon njezine smrti. "Izgubila sam najbolju prijateljicu i bilo mi je veoma teško. Mislim da jednostavno nisam bila spremna na to." Nije bila spremna ni na ono što je uslijedilo: snažna bol u prsima zbog koje je otišla liječniku. On joj je rekao da je doživjela teški srčani udar. Tada je kardiolog Wittstein postavio dijagnozu: "sindrom slomljenog srca" odnosno stresna kardiomiopatija.

Do sindroma slomljenog srca dolazi kad zbog stresa tijelo proizvede veliku količinu andrenalina. Svi simptomi upućuju na srčani udar, zbog čega se često pogrešno dijagnosticira, ali ipak je mnogo drukčije. Iako srce izgleda veoma slabo kad pacijent dođe, potpuno se oporavlja i nema trajne štete, kaže dr. Wittstein. Jedan dan srce jedva kuca, a za četiri dana radi normalno. U početku se liječi kao srčani udar, ali terapija postaje nepotrebna nakon samo nekoliko dana. Sličan se slučaj dogodio i sa ženom kojoj je netko prijetio oružjem - sindrom, naime, može prouzrokovati bilo koja vrsta stresa.

Dr. Wittstein procjenjuje da otprilike dva posto svih pacijenata koji su liječeni kao srčani bolesnici zapravo imaju sindrom slomljenog srca, koji je najčešći u sredovječnih žena. Pacijenti moraju naći način kako držati stres pod kontrolom. Treba vremena, ali dokazuje se da se slomljeno srce može izliječiti.

Kava, alkohol i jetra

Posljedice pretjeranog uživanja u alkoholu dobro su poznate i uključuju cirozu, tj. gubitak funkcionalnih stanica jetre.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Archives of Internal Medicine pokazuje da kava ublažava štetan utjecaj alkohola na jetru te da može pomoći u prevenciji ciroze, ali nije poznato je li za to zaslužan kofein ili neki drugi sastojak kave. Istraživanje također pokazuje bolje rezultate testa za mjerenje funkcija jetre kod konzumenata kave, neovisno o njihovoj potrošnji alkohola.

Liječenje alergije na sjemenu tekućinu čestim spolnim odnosima

Žene alergične na sjemenu tekućinu svojih partnera, mogu se izliječiti učestalim spolnim odnosima, tvrdi alergolog iz New Yorka.

No, nemojte to pokušavati bez liječničke pomoći. Bez primjerene desenzibilizacije, spolni odnos može biti smrtonosan za neke žene koje su alergične na sjemenu tekućinu. Neke žene uistinu su alergične na sjeme, potvrđeno je na American College of Allergy, Asthma, and Immunology u Philadephiji. Dr. David J. Resnick iz njujorške bolnice Presbyterian kaže da te žene imaju snažan alergijski odgovor na sjemenu tekućinu svojih partnera. One pate od genitalnog svrbeža, pečenja te oteklina. U težim slučajevima može doći do pojave osipa ili čak teškoća s disanjem. Resnick i njegovi kolege prikazali su slučajeve alergije na sjemenu tekućinu u portorikanskih žena koje su dobro reagirale na terapiju - desenzibilizaciju.

Liječenje dolazi u dva oblika. Jedan se sastoji od alergijskih injekcija koje sadrže male doze sjemene tekućine partnera, a drugi je oblik tehnika nazvana intravaginalni sjemeni izazov. U tom liječenju, koje traje nekoliko sati, svakih 20 minuta liječnik aplicira sve veće količine partnerove sjemene tekućine u rodnicu žene. Oba načina liječenja zahtijevaju od parova da imaju seksualne odnose barem dva ili tri puta tjedno. Dr. Resnick kaže da je neuspjeh terapije povezan s onim parovima koji nemaju seksualne odnose dovoljno često. Kao i drugi oblici imunoterapije, i ovo se liječenje mora provoditi u ustanovama koje su dovoljno opremljene da bi mogle zbrinuti preosjetljive pacijentice u slučaju anafilaktičkog šoka. S obzirom na to da do takve reakcije može doći u bilo kojem trenutku, dr. Resnick preporučuje tim ženama da uvijek imaju pri ruci injekciju adrenalina. Slučajevi ovakve alergije su rijetki, no mnogi nisu prepoznati. Tipična pacijentica je žena u dvadesetim godinama. 41 posto alergičnih žena ima simptome tijekom prvog snošaja, koji se pogoršavaju tijekom sljedećih izlaganja ako se žene ne podvrgnu desenzibilizaciji. Dr. Resnick dodaje da alergija na sjemenu tekućinu nije izravan uzrok neplodnosti.

Kofein usporava ispadanje kose?

Njemački znanstvenici sa sveučilišta u Jeni utvrdili su da kofein stimulira rast folikula kod muškaraca kojima je počela ispadati kosa.

Folikuli su sitne vrećaste tvorevine u vlasištu iz kojih raste kosa. Istraživači u stručnom časopisu Journal of Dermatology napominju kako bi za utvrđeni utjecaj kofeina na ispadanje kose dnevno trebalo konzumirati do 60 šalica kave. Unatoč tome, kofein je izgledan kandidat za razvoj tretmana namijenjenih stimulaciji rasta kose, vjeruju znanstvenici. Većina slučajeva ćelavosti prouzročena je izloženošću folikula prevelikoj količini dihidrotestosterona (DHT), kemikaliji koja nastaje zbog djelovanja hormona testosterona.

Zašto djeca brže uče?

Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Oxfordu objašnjava zbog čega djeca uče brže od odraslih.

Rezultati objavljeni u stručnom časopisu Neuron sugeriraju da je ključ u razlikama između načina pohranjivanja pamćenja kod djece, odnosno odraslih. Proučavajući aktivnost živčanih stanica kod laboratorijskih životinja, znanstvenici su utvrdili da mlađe jedinke nove sadržaje uče brže, a da je kod starijih pohranjivanje informacija djelotvornije. Najvažnija je razlika u tome što stariji mozak za pamćenje koristi dijelove sustava sinapsi koji su već bili upotrijebljeni, objašnjavaju istraživači. To sa sobom nosi sporiju apsorpciju novih sadržaja, ali i njihovo kvalitetnije integriranje s već memoriranim informacijama.

Cinizam povezan s bolestima srca

Američki znanstvenici sa Sveučilišta Michigan tvrde da ciničnim osobama prijeti povećan rizik za razvoj bolesti srca.

Prateći 6814 ispitanika u dobi od 45 do 85 godina znanstvenici su utvrdili da je cinizam povezan sa znacima prisutnosti upalnih procesa koji povećavaju rizik za srčane bolesti. S povećanom razinom proučavanih upalnih markera (fibrinogena, C-reaktivnog proteina i interleukina-6) u nešto su manjoj mjeri bili povezani i kronični stres te depresija, dodaju znanstvenici u stručnom časopisu Archives of Internal Medicine. Istraživači dobivene rezultate objašnjavaju pretpostavkom po kojoj cinici češće imaju nezdrave životne navike, poput pušenja ili prehrane koja dovodi do pretilosti.

Utjecaj obitelji na izglede za shizofreniju

Studija britanskih znanstvenika sugerira da djeca rastavljenih roditelja imaju 2,5 puta veći rizik da će u kasnijoj fazi života patiti od shizofrenije.

Istraživači s londonskog King’s Collegea dodaju kako se njihovi rezultati odnose na djecu čiji su se roditelji rastali prije nego što su navršila 16 godina. Povećan rizik prisutan je kod djece čiji su roditelji rastavljeni najmanje godinu dana te kod one čiji su roditelji preminuli. Na rizik ne utječe živi li dijete s majkom ili ocem, niti eventualni kontakt s roditeljem koji je napustio obitelj, dodaju znanstvenici, koji upozoravaju kako u Velikoj Britaniji četvrtina djece živi s jednim roditeljem. Rezultati dosad provedenih istraživanja uglavnom su pokazivali da je shizofrenija prouzročena isključivo genetskim čimbenicima. U novoj studiji nije utvrđeno je li za povećan rizik za shizofreniju kod djece samohranih roditelja odgovoran stres, loš materijalni status ili nešto treće.

Bolesti zubnog mesa povezane s rakom gušterače

Bolesti zubnog mesa mogu, zbog uzrokovanja upalnih procesa u cijelom organizmu, povećati rizik obolijevanja od raka gušterače, tvrde američki znanstvenici.

Rezultati istraživanja provedenog na Harvardu pokazuju kako muškarci s bolestima zubnog mesa imaju, u odnosu na vršnjake sa zdravim desnima i zubima, čak za 63 posto veći rizik obolijevanja od raka gušterače. Izgledi za razvoj raka bili su dodatno povećani kod ispitanika koji su svoje zube izgubili u protekle četiri godine, pišu znanstvenici u stručnom časopisu Journal of the National Cancer Institute. Iako se na temelju rezultata studije ne može definitivno zaključiti da bolesti zubnog mesa uzrokuju rak gušterače, riječ o vrlo jakim dokazima za njihovu povezanost, dodaju istraživači. Uočena veza bila je vrlo snažna i nakon što su istraživači uzeli u obzir i druge čimbenike koji utječu na rizik za rak, primjerice pušenje i pretilost. Za potrebe istraživanja, u razdoblju od 1986. do 2002. godine praćeno je 48.000 muškaraca u dobi od 40 do 75 godina. Rak gušterače najčešće se identificira tek u poodmaklom stadiju razvoja, pa od njega umire 95 posto oboljelih. Bolesti zubnog mesa uzrokuju bakterije koje nakon infekcije dovode i do uništenja kosti.

Navike uspješnih

Kako se hrane i kakvom se aktivnošću bave osobe koje su uspjele smanjiti tjelesnu masu do poželjne brojke?

Istraživanje s gotovo 3000 sudionika koji su u prosjeku smanjili tjelesnu masu za 33 kg i održali je tijekom šest godina na 14 kg manje u odnosu na početnu, pokazuje određene promjene u prehrani - povećanje unosa masti sa 24 posto na 29 posto ukupnog unosa energije, povećanje unosa zasićenih masti te smanjenje unosa ugljikohidrata (sa 56 posto na 49 posto). Iako su vidljive neke nepoželjne promjene u kakvoći prehrane osoba koje su pomoću promjena u prehrani i intenzivnijom tjelesnom aktivnošću postigle željeni cilj, dugoročno održanje smanjene tjelesne mase jamče prehrana relativno niske energetske vrijednosti, umjeren unos masti, ograničeno konzumiranje brze hrane i intenzivna tjelesna aktivnost.

Brzi test za otkrivanje gripe

Brzi test za otkrivanje gripe može pomoći liječnicima u odluci treba li pacijent antibiotik, tvrde stručnjaci s newyorškog Sveučilišta Rochester u časopisu The Archives of Internal Medicine.

Njihove bi spoznaje mogle uvjeriti liječnike da smanje propisivanje antibiotika, za koje stručnjaci imaju jedinstveno stajalište kako se prekomjerno upotrebljavaju svugdje u svijetu, te da se na taj način potpomaže razvoju novih, otpornih sojeva bakterija. Antibiotici su beskorisni protiv virusa, poput influence, ali katkad bakterijske i virusne infekcije uzrokuju vrlo slične simptome. Dr. Ann Falsey tvrdi kako sada, kad postoje brze dijagnostičke metode, možemo liječnicima reći da njihovi pacijenti imaju influencu A. Falsey navodi kako u polovici svih slučajeva pneumonije liječnici nikad ne otkriju je li posrijedi virus ili bakterija. Oko 10 posto slučajeva teških respiratornih infekcija uzrokovano je influencom, a pet do deset posto uzrokovano je respiratornim sincicijalnim virusom. Ipak, gotovo 90 posto osoba s gripom koje dođu k liječniku dobiju antibiotik, unatoč tome što ti lijekovi pomažu jedino u prevenciji nastanka sekundarne bakterijske infekcije.

Društvo u krevetu slabi muške kognitivne sposobnosti

Muškarci koji dijele krevet s drugom osobom mogu patiti od privremenog smanjenja kognitivnih sposobnosti, kažu austrijski znanstvenici.

Kad muškarci provedu noć u krevetu u kojem nisu sami, neovisno o tome jesu li imali seksualne odnose, imaju teškoća sa snom te im posljedično slabe kognitivne sposobnosti sljedećeg dana, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu New Scientist. Pomanjkanje kvalitetna sna dovodi i do povišenja razine hormona stresa, napominju istraživači s bečkog sveučilišta. Kod žena koje ne spavaju same nema takvih teškoća jer imaju dublji san, dodaju znanstvenici koji su za potrebe svog istraživanja pratili osam nevjenčanih parova bez djece u dobi između 20 i 30 godina. U istraživanju je utvrđeno da su se žene svojih snova najbolje prisjećale kad su spavale same, a muškarci kad su imali seksualne odnose prije spavanja.

Otkrivena molekula odgovorna za osjećaj sitosti

Japanski znanstvenici sa sveučilišta Gunma identificirali su molekulu koja kod sisavaca dovodi do osjećaja sitosti.

Istraživači vjeruju kako će rezultati studije objavljeni u znanstvenom časopisu Nature omogućiti razvoj novih metoda tretiranja pretilosti kod ljudi. Pokazalo se da je za kontrolu apetita odgovoran dio mozga koji se zove hipotalamus te da je novootkrivena molekula, nazvana nesfatin-1, ključna za povećanje i smanjenje apetita. Pokusi provedeni na životinjama potvrdili su da je injiciranjem ove molekule u mozak moguće manipulirati apetitom. Procjenjuje se da više od milijardu ljudi širom svijeta ima višak kilograma te da ih je 300 milijuna pretilo. Pretilost je povezana s razvojem mnogih kroničnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2 i bolesti kardiovaskularnoga sustava.

Objašnjenje za jutarnje mučnine u trudnoći

Znanstvenici sa sveučilišta u Liverpoolu vjeruju da su jutarnje mučnine kod trudnica zaštitni mehanizam protiv pretjerana unosa potencijalnih toksina.

Njihovo istraživanje pokazalo je da su jutarnje mučnine i povraćanje u trudnoći povezani s visokim unosom šećera, ulja, mesa i alkohola. Nasuprot tome, najmanji izgledi za jutarnju mučninu su nakon što trudnica konzumira žitarice, dodaju znanstvenici. Rezultati studije koje je objavio Royal Society’s Biological Journal temelje se na analizi 56 istraživanja provedenih u 21 zemlji. Jutarnje mučnine se u prva tri mjeseca trudnoće, razdoblju koje je najvažnije za fetalni razvoj, javljaju kod 80 posto trudnica. Dosad se vjerovalo kako je riječ o rezultatu hormonalnih promjena u trudnoći. Prijašnja istraživanja pokazala su da pojava jutarnjih mučnina smanjuje rizik za spontani pobačaj.

Povezanost dijabetesa i multiple skleroze

Osobe koje pate od dijabetesa tipa 1 imaju više nego tri puta veći rizik da će oboljeti od multiple skleroze, kažu danski znanstvenici.

Dijabetes tipa 1 i multipla skleroza su autoimune bolesti koje karakterizira napad imunološkog sustava organizma na vlastita tkiva - stanice zadužene za proizvodnju inzulina u slučaju dijabetesa tipa 1, odnosno na mijelinsku ovojnicu nerona kod multiple skleroze. Istraživači iz Statens Serum Instituta u Kopenhagenu 10 godina pratili su 6078 pacijenata, a rezultate su objavili u stručnom časopisu Archives of Neurology. U istraživanju je praćeno i više od 14.000 najbližih rođaka osoba koje pate od multiple skleroze. Pokazalo se da najbliži rođaci osoba s multiplom sklerozom i sami imaju 44 do 63 posto veći rizik da će patiti od dijabetesa tipa 1. Znanstvenici nisu otkrili na koji su način multipla skleroza i dijabetes tipa 1 povezani, no vjeruju da je riječ o kombinaciji genetskih faktora i utjecaja iz okoliša.

Plivanje u zatvorenim bazenima povezano s astmom

Djeca koja često koriste zatvorene bazene imaju veće izglede da će patiti od astme, sugerira istraživanje belgijskih znanstvenika.

Rezultati objavljeni u stručnom časopisu Occupational and Environmental Medicine pokazuju da izgledi za pojavu astme i otežana disanja kod djece rastu za dva do tri posto za svaki zatvoreni bazen na populaciju od 100.000 ljudi. U studiji su analizirani podaci za gotovo 190.000 djece u dobi od 13 i 14 godina iz 21 europske zemlje. Istraživači s Katoličkog sveučilišta u Louvainu vjeruju kako je riječ o posljedicama izloženosti kloru. Prema njihovim riječima, nužno je bolje proučiti posljedice klora na dišni sustav djece te osigurati kvalitetniju ventilaciju zatvorenih bazena. Prijašnja istraživanja istih znanstvenika pokazala su kako klor u kombinaciji sa znojem ili urinom može izazvati isparavanja štetna za pluća.

Dojenjem protiv bolova kod beba

Istraživači iz Mount Sinai Hospitala u Torontu vjeruju da dojenje pomaže pri ublažavanju bola kod novorođenčadi.

Rezultati studije utemeljeni na praćenju više od 1000 beba pokazali su kako dojenje najbrže smanjuje osjećaj bola kod beba kojima je prije toga iglom uzet uzorak krvi. Znanstvenici vjeruju da bebama veliku utjehu pruža i sama prisutnost majke te dodaju kako bi dojenje moglo biti od velike pomoći prerano rođenim bebama koje moraju biti podvrgnute bolnim medicinskim postupcima u intenzivnoj njezi. Osjećaj bola kod beba mjeren je promjenama u ritmu otkucaja srca i brzini disanja te trajanjem plača nakon uboda iglom za uzimanje uzorka krvi. Moguća objašnjenja za pozitivan utjecaj dojenja znanstvenici vide i u okusu majčina mlijeka, koji olakšava skretanje pozornosti s bola te teoriji prema kojoj kemikalije iz majčina mlijeka potiču lučenje endorfina, prirodnog sredstva protiv bola.

Prehranom protiv gubitka vida

Istraživači su proučavali prehrambene navike više od 4000 starijih osoba u Nizozemskoj kako bi istražili vezu između kvalitete prehrane i zdravlja očiju te su uočili da prehrana može igrati ulogu u razvoju makularne degeneracije, stanja koje za posljedicu

Prema rezultatima istraživanja, osobe čija je prehrana sadržavala najviše namirnica bogatih cinkom, beta-karotenom te vitaminima C i E, imale su 35 posto manji rizik od razvoja makularne degeneracije u usporedbi s ispitanicima čija je prehrana sadržavala najmanje spomenutih nutrijenata. Također, pokazano je da su osobe čija je prehrana manjkava na navedenim nutrijentima izložene 20 posto većem riziku od razvoja makularne degeneracije u usporedbi s osobama čija prehrana nije manjkava na istim nutrijentima.

Asimetrija dojki nagovještava rak

Asimetrija dojki mogla bi biti jedan od pokazatelja u predviđanju nastanka raka dojke. Prema istraživanju provedenom na sveučilištu Liverpool, žene koje će oboljeti od raka dojke imaju nesimetrične dojke.

Istraživači su pregledali mamograme 252 žene koje nisu imale rak dojke u vrijeme mamografije, ali se pojavio poslije. Ti mamogrami uspoređeni su s mamogramima 252 žene istih godina koje su bile na mamografiji, ali nisu oboljele od raka dojke. Rezultati istraživanja pokazuju da su žene koje su oboljele od raka dojke imale veću asimetriju dojki od žena iz kontrolne skupine. Izgledi za obolijevanje od raka dojke povećavaju se za 1,5 na povećanje od 100 mililitara apsolutne asimetrije obujma dojki. Istraživači kažu da je asimetrija dojki važna za predviđanje raka dojke i mogla bi biti pouzdan pokazatelj da će se u budućnosti pojaviti rak dojke.

Žene starije dobi najlakše prestaju pušiti

Žene starije od 65 godina imaju bolje izglede da će prestati pušiti nego što ih imaju njihovi vršnjaci i osobe mlađe od 65 godina.

Istraživači s Duke Universityja kažu kako su rezultati njihove studije važni zbog toga što je poznato da prestanak pušenja i u starijoj dobi može imati velik pozitivan utjecaj na zdravlje. U istraživanju koje je trajalo deset godina sudjelovalo je 570 ispitanika. Rezultati koje je objavio Journal of the American Geriatrics Society pokazuju da samo 16 posto pušača starijih od 65 godina počne ponovno pušiti u roku dvije godine nakon prestanka. Kod mlađe populacije cigaretama se vraća od 30 do 45 posto osoba. Razlika je bila i u tome što kod mlađih osoba veće izglede da će uspjeti prestati pušiti imaju muškarci.

Globalno zatopljenje utječe na zdravlje

Od posljedica velikih poplava, uništenja tropskih šuma, neuobičajeno visokih temperatura i ostalih ekstremnih vremenskih prilika zabilježenih u posljednjih nekoliko desetljeća, globalno zatopljenje uzrokovalo je mnoge smrti i bolesti diljem svijeta, a pre

U posljednjem broju medicinskog časopisa The Lancet, znanstvenici gotovo jednoglasno upozoravaju kako povećanje razine stakleničkih plinova može biti uzrokom globalnog zatopljenja i klimatskih promjena na Zemlji. Skupina znanstvenika iz različitih dijelova svijeta koja je u posljednjih pet godina proučila nekoliko desetaka znanstvenih dokumenata tvrdi da bi se opasnost od posljedica globalnog zatopljenja, promjena u okolišu i socijalnih promjena mogla odraziti u još većoj mjeri nego dosad na zdravlje stanovnika Zemlje.

U članku objavljenom u The Lancetu stoji kako se klimatske promjene sastoje u velikim promjenama temperature, promjenama razine mora, obilnijim padalinama, povećanju vlažnosti zraka, snažnijim vjetrovima, a posljedice bi mogle biti fatalne za mnoge stanovnike našeg planeta. Zarazne bolesti, povećanje broja alergija, povećana smrtnost zbog previsokih temperatura u kombinaciji s iznimno vlažnim zrakom, pojava kolere u nerazvijenim zemljama, uništena ljetina, a zbog toga i smanjena proizvodnja hrane u nekim dijelovima svijeta, pothranjenost i glad, posljedice odrona zemlje, već su počeli uzimati danak, smatraju znanstvenici.

Zbog povećanja razine mora u posljednjih nekoliko desetljeća stanovnici nekih pacifičkih otoka morali su svoja sela "pomaknuti" prema unutrašnjosti, što je kod nekih rezultiralo zdravstvenim problemima i bolestima. Zbog svega navedenoga, znanstvenici pozivaju međunarodnu političku javnost da locira najugroženije skupine kad je riječ o posljedicama klimatskih promjena te organiziraju raspravu na najvišoj razini o tom iznimno ozbiljnom problemu.

Ljubav diktira tjelesnu masu žena

Zanimljivo istraživanje napravili su stručnjaci britanskog WeightWatchersa te pokazali da nije hrana to što određuje tjelesnu masu žena, nego, ni manje ni više - LJUBAV.

Praćeno je 3000 udanih žena te je uočeno da se ženina figura mijenja ovisno o životnoj fazi u kojoj se nalaze, a koja se tiče emotivnog života. Gotovo 66 posto ispitanica izjavilo je da njihove promjene u tjelesnoj masi ovise o tome koliko su sretne u određenom razdoblju. Za njih 84 posto, veza je čimbenik koji najviše utječe na to da se dobro osjećaju.
Prema istraživanju, žene na početku veze gube prosječno četiri kilograma. To se događa kad žena upozna čovjeka svojeg života i sve joj je novo i uzbudljivo te sve čini kako bi ga impresionirala. U sljedećoj fazi veze žena se opušta, osjeća se ugodno i sigurno, što rezultira dobivanjem otprilike pet, šest kilograma. Ta faza traje nekoliko godina i u njoj se stvari uglavnom odvijaju dobro. Slijedi dan D, vjenčanje koje uzrokuje nagli gubitak otprilike četiri, pet kilograma. Dijeta, vježbanje i brojni kozmetički tretmani uobičajeni su rituali budućih mladenki. Ako se sve odvija po ustaljenim normama, slijedi dijete. A s djetetom i porast tjelesne mase od osam kilograma. Mladim majkama previše je briga, pa uglavnom ne razmišljaju o tome što bi trebale jesti. Posljednja faza, tzv. ponovno rađanje žene, događa se kad djeca odrastu te supružnici imaju više vremena samo za sebe. Žena tada osjeća da je vrijeme za novi izgled koji bi probudio iskru. Novi izgled rezultira i gubitkom prosječno osam kilograma.

Spavanjem do vitkosti

Američki znanstvenici s Case Western Reserve Universityja utvrdili su da osobe koje premalo spavaju češće pate od viška tjelesne mase.

Prateći gotovo 70.000 žena u razdoblju od 16 godina istraživači su otkrili da ispitanice koje u prosjeku spavaju manje od pet sati imaju za trećinu veće izglede da će nakupiti najmanje 15 kilograma viška. Pokazalo se i da osobe koje premalo spavaju imaju, u odnosu na one koje spavaju prosječno sedam sati, čak 15 posto veći rizik od pretilosti. Znanstvenici dodaju kako je ova studija najopsežnija dosad provedena o dugoročnom utjecaju spavanja na tjelesnu masu. Dobiveni rezultati nisu se mogli objasniti razlikama u prehrani ili količini fizičke aktivnosti između osoba koje spavaju premalo ili dovoljno, dodaju istraživači. Prema njihovu mišljenju, to upućuje da nije riječ o utjecaju hormona koji kontroliraju apetit, za koje su prijašnja istraživanja pokazala da ovise o količini sna. Stoga američki znanstvenici zaključuju kako je riječ o razlikama u sagorijevanju kalorija u stanju mirovanja koje su povezane s time koliko osoba prosječno spava.

Manje televizije, više tjelesne aktivnosti za zdraviju djecu

Gledanje televizije i nedostatak tjelesne aktivnosti dovode do prekomjerne tjelesne mase u djece između treće i sedme godine.

Američko istraživanje pokazuje da je dob od šest i sedam godina presudno razdoblje kad nedovoljno tjelesne aktivnosti i previše vremena provedena ispred televizora imaju najveći utjecaj na BMI djeteta. Gojaznost je posljedica neravnoteže unosa i potrošnje energije, a sjedenje ispred televizora vrlo je često popraćeno konzumiranjem različitih visokoenergetskih grickalica i bezalkoholnih napitaka koji se svrstavaju u tzv. prazne kalorije. Preporuka za roditelje je da djeci ne dopuštaju da dnevno provedu više od sat, dva ispred televizora ili kompjutorskih igara. Također, nije dobro dati djeci da rješavaju domaću zadaću ispred televizora i roditelji ne bi trebali smjestiti televizor u dječju sobu.

Stručnjaci o preporučenom dnevnom unosu soli

Za snižavanje krvnog tlaka i reduciranje rizika za infarkt i moždani udar stručnjaci preporučuju maksimalni unos soli od šest grama dnevno.

Istraživanje britanskih znanstvenika iz Medical Research Councila pokazalo je da smanjenje dnevnog unosa soli sa 9,5 na šest grama rezultira 13-postotnim smanjenjem rizika za moždani udar te 10-postotnim smanjenjem izgleda za obolijevanje od bolesti srca. Sol se sastoji od 40 posto natrija i 60 posto klora. Natrij je nužan za regulaciju količine vode u organizmu te koordiniranog prijenosa električnog naboja. Za ispunjenje tih funkcija dovoljan je jedan gram soli dnevno. Prevelik unos soli povećava krvni tlak, zbog toga što natrij uzrokuje zadržavanje veće količine vode, a dodatna voda u krvnim žilama povećava tlak. Stručnjaci dodaju kako je 75 posto soli koju unosimo skriveno u prerađenoj hrani.

Kava i čaj smanjuju opasnost od oštećenja jetre?

Kava i čaj, prema mišljenju nekih znanstvenika, mogli bi smanjiti opasnost od nastanka oštećenja na jetri kod osoba koje konzumiraju previše alkohola, kod onih s oštećenjima zbog debljine ili onih koje imaju previše željeza u krvi.

U istraživanju što su ga zajedno proveli Državni institut za dijabetes, bolesti probavnog sustava i bubrega sa sjedištem u Washingtonu i tvrtka Social and Scientific Systems, na gotovo 10.000 osoba, utvrđeno je da su se kod osoba koje su dnevno konzumirale dvije šalice kave ili čaja, kronična oboljenja jetre smanjila za pola u odnosu na one koji su dnevno pili manje od jedne šalice dvaju napitaka. Znanstvenici su također upozorili da konzumiranje kave ne jamči zaštitu osobama koje imaju nekih drugih problema s jetrom, primjerice virusne infekcije. "Moram priznati da je još prerano poticati pacijente da povećaju unos kave i čaja u organizam, jer nisu provedena detaljna istraživanja te na njima moramo još raditi, no nadamo se da će naše otkriće biti od pomoći drugim znanstvenicima u njihovim istraživanjima o razvoju bolesti jetre", rekla je Constance Ruhl, koja je sudjelovala u istraživanju tijekom kojega su liječnici u 19-godišnjem razdoblju pratili 9849 pacijenata. U članku objavljenom u stručnom časopisu udruge američkih gastroenterologa Gastroenterology Ruhl i kolege napisali su kako vjeruju da je odgovor u kofeinu.

Sok od šipka dobar za liječenje raka prostate

Sok od šipka (nara) može usporiti razvoj raka prostate, pokazali su pokusi na američkom sveučilištu Wisconsin.

Liječnik Hasan Muhtar i njegovi kolege ističu kako sok od šipka ima visoku razinu polifenola, zbog čega je jači antioksidans od crnoga vina ili zelenog čaja. Kad su znanstvenici u stanice raka prostate unijeli nisku koncentraciju ekstrakta šipka, primijetili su usporavanje rasta stanica. Kod raka prostate koji rastu pod utjecajem muškog hormona androgena i izražavaju specifični antigen prostate (PSA) liječenje s ekstraktom šipka smanjilo je receptore androgena i izražavanje PSA.

Kad su stanice raka prostate iz ljudi uštrcane u miševe, hranjenje tih životinja šipkom odgodilo je pojavu tumora. Rast tumora bio je znatno usporen, a preživljavanje životinja produljeno. Na pitanje treba li sok od šipka preporučiti oboljelima od raka prostate, Muhtar je kazao: "Na temelju naših podataka, malo je vjerojatno da će to proizvesti nekakve negativne učinke, a vrlo je moguće da će proizvesti pozitivne učinke". Štoviše, rekao je, njegova je skupina utvrdila da ekstrakt šipka usporava rast raka kože tako da bi sok mogao biti koristan i u liječenju drugih oblika raka.

Čokoladom protiv probavnih teškoća

Istraživanje američkih i njemačkih znanstvenika pokazalo je da konzumacija tamne čokolade može ublažiti probavne teškoće.

Istraživači iz Children’s Hospital & Research Centera u Oaklandu u suradnji s njemačkim kolegama sa sveučilišta Heinrich Heine otkrili su da flavonoidi iz zrnca kakaa u tankom crijevu ograničavaju izlučivanje tekućine koja dovodi do proljeva. Prema njihovu mišljenju, flavonoidi bi mogli poslužiti kao temelj za proizvodnju prirodnih suplemenata namijenjenih ublažavanju simptoma proljeva. U istraživanju objavljenom u Journal of Nutrition znanstvenici su utvrdili da flavonoidi iz kakaa onemogućavaju djelovanje proteina po imenu CFTR koji u tankom crijevu regulira lučenje tekućine.

Podaci pokazuju da se samo u SAD-u svake godine 2,4 milijuna posjeta liječniku odnosi na takve teškoće s probavom koji mogu dovesti do dehidracije, što je posebno opasno za djecu mlađu od pet godina te starije osobe. Podaci o korištenju kakaa u tretiranju proljeva zabilježeni su još u 16. stoljeću u Južnoj Americi, no tek je sada utvrđeno na čemu se temelji takav učinak.

Zašto bolesti srca teže pogađaju žene?

Znanstvenici sa sveučilišta u Bonnu otkrili su da receptor za ženski spolni hormon estrogen ima ključnu ulogu u povećanju rizika za teže posljedice bolesti srca kod žena.

Njemački znanstvenici utvrdili su da receptor za estrogen nazvan ERalfa ima velik utjecaj na rizik za pojavu nepravilna srčanog ritma. To bi moglo objasniti razlike između pojave aritmije kod muškaraca i žena, što obično za posljedicu ima raniju pojavu bolesti srca kod muškaraca, ali i teže posljedice bolesti srca za žene. Istraživači očekuju da će rezultati njihova rada rezultirati razvojem terapija namijenjenih isključivo ženama. Procjenjuje se da svake godine od posljedica bolesti srca umre osam milijuna žena. U zemljama u razvoju bolesti srca čine polovicu svih smrtnih slučajeva žena starijih od 50 godina.

Trošite kalorije glasno se smijući

Želite li potrošiti još koju kaloriju, grohotom se smijte 10 minuta na dan, preporučuju znanstvenici.

Premda se smijeh, kad je riječ o trošenju kalorija, ne može usporediti s trčanjem, vožnjom bicikla ili dizanjem utega, znanstvenici tvrde da se glasnim smijehom 10 do 15 minuta na dan može potrošiti, ovisno o tjelesnoj težini, 10 do 40 kalorija, što je jednako komadiću čokolade.

Za one koji su redovito smiju, to je, prema proračunima, jednako dva kilograma na godinu, rekao je dr. Maciej Buchowski iz Medicinskog centra sveučilišta Vanderbilt u američkom Nashvilleu na europskoj konferenciji posvećenoj pretilosti. Od smijeha se ljudi osjećaju dobro, a smijeh je opisan kao najbolji lijek. Buchowski vjeruje da su on i njegovi kolege prvi u svijetu mjerili količinu energije potrebne za smijeh. Izabrali su 100 studenata, prijatelja ili parova, i mjerili potrošnju energije svakoga para dok su u metaboličkoj komori gledali inserte iz komedija.

Zatvorena prostorija omogućila je znanstvenicima da izmjere koliko energije proizvodi smijeh, a istodobno su pratili rad srca ispitanika. Znanstvenici nisu studentima rekli koji je cilj pokusa, samo su ih uputili da ne razgovaraju i da se ne miču. "Nije lako uhvatiti iskren smijeh jer ako ljudima kažete da ćete promatrati smijeh, smijat će se na silu", dodao je Buchowski na kongresu. Na četverodnevnome europskom kongresu posvećenom pretilosti sudjelovalo je 2000 znanstvenika iz 80 država.

Čokolada vam može sniziti krvni tlak

Čokolada nije samo ukusna poslastica nego vam može sniziti krvni tlak, pokazali su rezultati novog istraživanja provedenog u SAD-u.

Studija koju je objavila udruga American Heart Association pokazala je da sastojci čokolade iz skupine flavonoida mogu pomoći krvnim stanicama da lakše obavljaju svoj posao te možda i umanjiti rizik od srčanih bolesti. "Prijašnja istraživanja pokazala su da hrana bogata flavonoidima - poput voća, povrća, čaja, crnog vina i čokolade - pomaže kod kardiovaskularnih rizika", rekao je voditelj studije Jeffrey Blumberg sa sveučilišta Tufts u Bostonu. "Mi smo u kliničkim pokusima pokušavali utvrditi utjecaj čokolade na snižavanje krvnog tlaka kod ljudi s hipertenzijom", dodao je Blumberg. "Ipak, ne možemo preporučiti ÇJedite više čokolade!Č. Studija samo sugerira da flavonoidi iz kakaa poboljšavaju vaskularne funkcije", rekao je Blumberg. Na temelju dosadašnjih istraživanja znanstvenici još ne mogu dati konkretne preporuke glede prehrambenih vrijednosti čokolade, a nutricionisti upozoravaju da treba biti oprezan pri prevelikoj konzumaciji čokolade jer je ta namirnica bogata mastima, šećerom i kalorijama.

Jogurtom protiv masnog tkiva

Istraživanje američkih znanstvenika s University of Tennessee pokazuje da konzumacija jogurta pomaže u reduciranju masnog tkiva u organizmu.

Utvrđeno je da su pretile odrasle osobe koje su u sklopu dijete temeljene na smanjenom unosu kalorija svakodnevno pile tri nemasna jogurta u odnosu na ispitanike na dijeti koji ga nisu konzumirali smanjile tjelesnu težinu za dodatnih 22 posto. Ispitanici koji su pili jogurt izgubili su 61 posto masnih tvari više nego oni koji nisu. Jogurt je gubitak masnoća na trbuhu povećao za 81 posto. U istraživanju koje je trajalo 12 tjedana sudjelovale su 34 odrasle pretile osobe.

Orasi smanjuju rizik za kardiovaskularne bolesti

Orasi, ulje oraha i ulje sjemenki lana snižavaju razinu lošeg kolesterola i smanjuju izglede za razvoj upalnih procesa u krvnim žilama.

Istraživanje američkih znanstvenika s Penn State Universityja prvo je koje je pokazalo da prehrana bogata orasima snižava razinu C-reaktivnog proteina (CRP), markera za upalne procese povezane s bolestima srca.

Orasi sadrže dva tipa nezasićenih masnih kiselina, proteine, vitamine i minerale čije kombinirano djelovanje smanjuje čimbenike rizika povezane s razvojem kardiovaskularnih bolesti. Znanstvenici vjeruju da konzumacija oraha u kombinaciji s režimom prehrane u kojem je ograničen unos zasićenih masnoća, kolesterola i kalorija može biti važan činitelj u smanjivanju rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila.

Sastojak čokolade djelotvoran protiv kašlja

Britanski znanstvenici otkrili su da sastojak čokolade može zaustaviti kronični kašalj te omogućiti razvoj novih, djelotvornijih lijekova.

Istraživači s londonskog Imperial Collegea utvrdili su da je sastojak čokolade po imenu teobromin 30 posto djelotvorniji u zaustavljanju kroničnog kašlja nego standardni lijekovi. Njihovo istraživanje pokazalo je i da teobromin, u usporedbi s uobičajenim lijekovima, uzrokuje znatno manje popratnih učinaka. Posebno ističu odsutnost osjećaja pospanosti kod pacijenata tretiranih teobrominom. Teobromin djeluje tako što onemogućuje aktivnost živca koji uzrokuje kašalj. Utvrđeno je i da, za razliku od standardnih tretmana, teobromin ne šteti radu kardiovaskularnoga i središnjega živčanog sustava.

Četiri koraka za produljenje života

Nizozemski znanstvenici s Wageningen Universiteit istražili su učinak koji četiri jednostavne mjere imaju na produljenje života.

Desetogodišnje istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 1500 osoba od 70 do 90 godina pokazalo je da kombinirani učinak tzv. mediteranske prehrane (bogate voćem, povrćem i ribom, a siromašne mesom i mliječnim proizvodima), nepušenja, umjerene fizičke aktivnosti i umjerene konzumacije alkohola rizik od umiranja može smanjiti 65 posto. Svaki od navedenih čimbenika sam je po sebi smanjivao rizik od umiranja - fizička aktivnost od 30 minuta na dan smanjivala ga je 37 posto, a nepušenje 35 posto.

Mediteranska je prehrana izglede za smrt smanjivala 23 posto, a umjerena konzumacija vina (četiri čaše ili ekvivalentna količina alkohola tjedno) 22 posto. Znanstvenici upozoravaju na to kako bi samo mali dio golema novca što su ga razvijene zemlje prisiljene trošiti na tretiranje kroničnih bolesti, uz veće pozitivne učinke, mogao biti iskorišten za promociju zdravijeg stila života.

Nedostatak vitamina - kod mladeži sve veći problem

Pomanjkanje vitamina D kod milijuna mladih često prolazi nezamijećeno i može prouzročiti teškoće u razvoju i pojavi osteoporoze u kasnijem životu.

Američki znanstvenici s Boston University dodaju kako postoje dokazi da je kronični nedostatak vitamina D povezan s rizikom obolijevanja od nekih oblika raka, dijabetesa i pojave visokoga krvnog tlaka. Posebnom su riziku izložena djeca koja žive u gradovima na sjevernijim geografskim širinama, osobito djeca s pigmentiranom kožom koja mogu imati teškoća s apsorpcijom sunčeve svjetlosti.

Rizik je povećan i za djecu koja koriste zaštitne kreme za sunčanje jer one mogu blokirati apsorpciju sunčevih ultraljubičastih zraka. Znanstvenici stoga preporučuju da djeca bez zaštitne kreme na suncu provedu najmanje deset minuta nekoliko puta na tjedan. Dodatni je problem u tome što mnogi mladi ne piju dovoljno mlijeka bogata kalcijem, koji je nužan za izgradnju kostiju. Istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da od pomanjkanja vitamina D pati čak 30 posto adolescenata, a postotak je među crncima vjerojatno još veći. Nedostatak vitamina D lako je utvrditi testiranjem, ali se ono rijetko provodi sve dok se ne pojave simptomi poput učestalih prijeloma i rahitisa.

Vježbanjem u mladosti protiv osteoporoze

Djevojčice koje se bave tjelovježbom dobivaju na koštanoj masi koja bi trebala smanjiti izglede za pojavu osteoporoze u starijoj dobi.

U dvogodišnjem istraživanju kanadskih znanstvenika s University of British Columbia sudjelovale su 34 desetogodišnje djevojčice koje su redovito vježbale tri puta tjedno po zadanom programu te 46 djevojčica koje nisu vježbale. Kod djevojčica koje su vježbale po programu primjenjivom u svakoj osnovnoj školi povećanje količine minerala u kostima bilo je pet posto veće.

Znanstvenici procjenjuju da je tako stečena prednost u povećavanju razine minerala u kostima u djetinjstvu ekvivalentna odgodi tri do pet godina za početak procesa gubitka koštane mase nakon menopauze. Osteoporoza se odnosi na gubitak koštane mase koji često prati starenje, a zbog toga kosti postaju krhkije i lomljivije. Zbog smanjene proizvodnje hormona estrogena nakon menopauze osteoporoza češće pogađa žene nego muškarce. Vježbanje je prepoznato kao jedan od najvažnijih čimbenika za razvoj kostiju - istraživanja su čak pokazala da bebe koje su se više kretale u majčinoj utrobi imaju jače kosti.

Upozorenje u vezi s rakom kože

Stručnjaci upozoravaju na mogući velik porast broja slučajeva raka kože ako mlade osobe nastave ignorirati upozorenja o nužnosti zaštite od sunca.

Istraživanje znanstvenika iz Cancer Research UK pokazalo je da više od 70 posto mladih Britanaca u dobi od 16 do 25 godina želi imati tamniju boju kože iako se tako povećava rizik od pojave raka kože. U posljednjih pet godina samo je u Velikoj Britaniji broj slučajeva potencijalno smrtonosnoga malignog melanoma porastao 24 posto. Stručnjaci smatraju kako je nužno pokrenuti javnu edukacijsku kampanju kako bi se mladi upozorili na opasnosti od pretjerane izloženosti sunčevu zračenju. Znanstvenici upozoravaju i na to da pretjerana upotreba solarija oštećuje stanice kože kao i preduga izloženost jakom suncu. Procjenjuje se da je melanom treći najčešći oblik raka koji pogađa osobe u dobi od 15 do 39 godina.

Tjelovježba pomaže u borbi protiv raka dojke

Čak i umjerena tjelovježba može znatno povećati izglede za preživljavanje raka dojke, pokazalo je novo istraživanje američkih znanstvenika.

Prema rezultatima studije istraživača iz Brigham and Women's Hospital u Bostonu, pozitivni se učinci vide i nakon svakodnevnih polusatnih laganih šetnji. Prethodna su istraživanja pokazala da fizička aktivnost također smanjuje rizik od pojave raka.

Ovo je istraživanje pokazalo da redovito vježbanje nakon dijagnoze raka dojke može izglede za preživljavanje povećati 25 do 50 posto, ovisno o intenzitetu i trajanju vježbanja. Znanstvenicima su još nejasni uzroci utjecaja vježbanja na razvoj raka, ali pretpostavljaju da je riječ o sagorijevanju masnoća u organizmu koje bi inače proizvodile estrogen, ženski hormon, koji može pomoći u razvoju raka dojke. U 16-godišnjem istraživanju sudjelovalo je 2167 žena kojima je dijagnosticiran rak dojke.

Meditacija pomaže u kontroli krvnog tlaka

Istraživanje američkih znanstvenika s Medical College of Georgia pokazalo je da svakodnevna kratka meditacija djelotvorno snižava krvni tlak.

U studiji je sudjelovalo 156 učenika srednjih škola koji su imali visok krvni tlak. Ispitanici su svaki dan meditirali dva puta po 15 minuta. U četiri mjeseca snizio im se krvni tlak, a taj je trend nastavljen i četiri mjeseca nakon što su prestali meditirati. Procjenjuje se da 25 posto odraslih osoba ima visok krvni tlak, koji je velik čimbenik rizika za infarkt i moždani udar. Zbog stresa i pretjerane tjelesne težine visoki je tlak sve češći i među mladima.

Konzumacija crvenog mesa povećava rizik od raka

Znanstvenici s University of California kažu da putem konzumacije crvenog mesa u tkivo organizma ulazi potencijalno opasna molekula.

Po njihovom mišljenju, ova molekula može zbog poticanja štetnog odgovora imunološkog sustava prouzročiti nastanak bolesti srca i rak. Molekula po imenu Neu5Gc spada u skupinu šećera, ljudi je ne mogu proizvesti, no u visokim razinama je prisutna u janjetini, svinjetini i govedini.

Nekoliko prethodnih istraživanja je konzumaciju crvenog mesa povezalo s povećanim rizikom obolijevanja od raka i bolesti srca, no ona su se usredotočila na zasićene masti i kemikalije koje nastaju za vrijeme termičke obrade mesa. U istraživanju provedenom na ljudima je utvrđeno da se Neu5Gc apsorbira u tkiva kao što su krvne žile te (budući da nije ljudskog podrijetla) da potiče djelovanje imunološkog sustava.

Znanstvenici vjeruju da ova molekula nije odmah toksična te da šteta nastaje nakon njenog nakupljanja tijekom godina. Po njihovom mišljenju, Neu5Gc bi mogla biti i jedna od glavnih prepreka u pokušajima transplantacije životinjskih organa ljudima.

Gubitak sluha je određen još prije rođenja?

Na izglede za gubitak sluha u odrasloj dobi utječu događaji prije rođenja, tvrde švedski znanstvenici sa sveučilišta u Goeteborgu.

U određenim razdobljima trudnoće je kratkotrajno ubrzan rast stanica u svrhu razvoja kompliciranih organa, no kod fetusa koji nemaju dovoljno hranjivih tvari ili su izloženi djelovanju toksina kao što su nikotin ili alkohol može doći do usporavanja ovog procesa.

Zbog toga, po mišljenju švedskih znanstvenika, neki organi mogu biti premali prilikom poroda te ostati takvi cijelog života. Istraživači vjeruju da je jedan od glavnih krivaca za gubitak sluha (ali i nizak rast te bolesti srca) preniska razina jedne kemikalije slične inzulinu. Da bi testirali svoju hipotezu, istraživači su uz pomoć audiometrije analizirali sluh 479 osoba koje su na radnom mjestu izložene visokoj razini buke. Utvrđeno je da su niske osobe imale 3 puta veće izglede da će imati poteškoća sa sluhom. Znanstvenici misle da bi interventno povećanje razine dotične kemikalije slične inzulinu u trudnoći moglo spriječiti gubitak sluha.

Napredak u razvoju kontracepcije za muškarce

Australski znanstvenici su injekcijama dvaju hormona uspješno spriječili proizvodnju spermija kod svih ispitanika.

U istraživanju znanstvenika iz ANZAC Research Institute u Sydneyju i Prince Henry Institute of Medical Research u Melbourneu, ispitanicima su davani hormoni testosteron i progestin. Istraživači su uz pomoć hormona koji se inače koriste u ženskim kontracepcijskim pilulama, u razdoblju od godinu dana uspješno sprječavali trudnoću kod 55 parova koji su sudjelovali u studiji. Tretman hormonima je bio jedini oblik kontracepcije koji su sudionici istraživanja koristili. Testosteron je uspješno ometao proizvodnju spermija tako što je utjecao na smanjenje hormona gonadotropina. Kod nijednog muškarca koji je primao koktel hormona nisu uočeni nikakvi popratni učinci. Testosteron je ispitanicima injektiran svaka 4 mjeseca, a progestin svaka 3 mjeseca.

Vitamini smanjuju broj tumora kod muškaraca

Koktel vitamina i minerala zna­tno smanjuje mortalitet i rizik obolijevanja od karcinoma među muškarcima, priopćili su francuski znanstvenici.

Sedmogodišnja studija provedena je na 13 000 muškaraca i žena u dobi od 35 do 60 godina. Dnevni vitaminsko-mineralni dodatak sadržavao je istu količinu antioksidanata koju čovjek dobije ako konzumira obroke bogate voćem i povrćem. Polovica od 13 000 ispitanika redovito je uzimala vitamine i minerale, a druga polovica nije. U skupini muškaraca koji su uzimali dodatak, broj oboljelih od tumora smanjen je za trećinu dok je mortalitet pao za 37%. Dobiveni rezultati vrlo jasno pokazuju važnost zdravih prehrambenih navika, kažu znanstvenici s pariškog Znanstveno-tehničkog instituta za prehranu. Vitaminsko-mineralni dodatak sadržavao je 6 mg betakarotena, 120 mg vitamina C, 90 mg vitamina E, 100 mikrograma selena i 20 mg cinka. Uzimanje spomenutog dodatka nije, međutim, utjecalo na smanjenje srčanih bolesti i na broj oboljelih od raka među ženama. Stručnjaci upozoravaju da se vitamine i minerale ne smije uzimati kao "čarobnu pilulu" u zamjenu za zdrav način prehrane i života.

Trudnoća ne utječe na pamćenje

Novo istraživanje pokazuje da nema istine u raširenom vjerovanju kako žene u trudnoći imaju poteškoća s pamćenjem i sposobnošću koncentracije.

Tim britanskih znanstvenika s University of Sunderland je proveo seriju testova mentalnih sposobnosti u kojima je sudjelovalo 15 trudnica. Njihovi rezultati su uspoređeni s rezultatima koje je na tim testovima postiglo 14 žena koje nisu bile trudne te je utvrđeno da ne postoje bitne razlike.

Zanimljivo je da su, suprotno ovim rezultatima, same trudnice tvrdile kako su im pamćenje i sposobnost koncentracije slabiji nego što su bili prije trudnoće. Znanstvenici pretpostavljaju da je na mišljenje kako trudnice postaju zaboravne utjecala činjenica da se one često umaraju, što u kombinaciji s negativnim promjenama raspoloženja može pridonijeti pojačanoj percepciji njihove zaboravljivosti.

Otkriven centar u mozgu zadužen za osjećaj sreće

Liječeći pacijenticu oboljelu od epilepsije, znanstvenici su otkrili da podražaj određene točke u mozgu može izazvati osjećaj sreće i smijeh.

Ovo otkriće navodi na zaključak da su, barem kod ove pacijentice, smijeh i "zadovoljstvo" povezani s određenim područjem mozga. To područje, donji sljepoočni girus, znanstvenici povezuju i sa sposobnošću govora i pamćenjem, izjavio je voditelj istraživanja Takeshi Satow sa sveučilišta u Kyotu.

Znanstvenici su spomenutu točku otkrili u mozgu 24-godišnje žene koja je trebala biti podvrgnuta operaciji radi olakšavanja nadzora nad napadima epilepsije. Prije same operacije, znanstvenici su električnim impulsima stimulirali površinu njezina mozga kako bi utvrdili "funkcionalna područja" u tom dijelu mozga koja su morali izbjegavati tijekom operacije. Kad su jednu sekundu blago stimulirali donji sljepoočni girus, pacijentica je rekla da se osjeća "zadovoljno". Osim toga, pacijentica tvrdi da se u tom trenutku prisjetila melodije koju pamti iz djetinjstva.

San pomaže protiv raka?

Dovoljne količine kvalitetnog sna mogu zaštititi od pojave raka, tvrde američki znanstvenici sa Stanford University.

Znanstvenici objašnjavaju da kvalitetan san može spriječiti pojavu neravnoteže hormona u organizmu. Hormoni kao što su kortizol, melatonin i estrogen igraju važnu ulogu u određivanju rizika za pojavu tumora. Za potvrdu svojih tvrdnji, znanstvenici navode istraživanja provedena na miševima koja su pokazala da životinjama kojima je poremećen prirodni ritam spavanja tumori rastu dvostruko brže. Prethodna istraživanja su pokazala da žene koje rade u noćnim smjenama imaju, u odnosu na žene koje rade danju, veći rizik obolijevanja od raka dojke.

Formula za sreću

Grupa britanskih znanstvenika tvrdi da je razriješila jednu od najvećih misterija koje muče ljudski rod: Koja je tajna sreće?

Odgovor, po njihovom mišljenju, nije jednostavan poput ljubavi ili novca, nego se može sažeti sljedećom jednadžbom:
sreća = ok + (5e) + (3vp),
gdje "ok" predstavlja osobne karakteristike poput pogleda na život, sposobnosti brzog oporavka od neuspjeha i prilagodljivosti, "e" se odnosi na egzistenciju i zdravlje, financijsku stabilnost i prijateljstva, a "vp" predstavlja potrebe višeg reda poput samopoštovanja, očekivanja, ambicija i smisla za humor.

Odgovor, po njihovom mišljenju, nije jednostavan poput ljubavi ili novca, nego se može sažeti. Grupa psihologa je razvila ovu formulu nakon intervjua s više od 1 000 osoba. Intervjui su se temeljili na seriji jednostavnih pitanja, gdje su određeni odgovori donosili i određen broj bodova, da bi na kraju utvrđen skor odgovarao sreći pojedinog ispitanika.

Djeca ne spavaju dovoljno

Istraživanje britanskih znanstvenika s Loughborough University je pokazalo da dvije trećine djece ne spava dovoljno.

Znanstvenici su izračunali da dijete do sedmog rođendana može propustiti i do 7500 sati sna u odnosu na količinu koja se preporučuje. Svako osmo dijete koje je sudjelovalo u istraživanju spava čak manje i od vremena koje se preporučuje za odrasle osobe.

Dvije trećine roditelja djece koja su sudjelovala u istraživanju nije znala koja količina sna se preporučuje za djecu u toj dobi. Znanstvenici vide uzrok ovog problema u tome što su dječje sobe umjesto mirnog mjesta za odmor postala mjesta u kojem se nalaze uređaji poput televizora ili računala koji djecu održavaju budnom. Prijašnja istraživanja su pokazala da je odgovarajući noćni san za dječji razvoj jednako važan kao i zdrava prehrana. Manjak sna kod djece može prouzročiti i pojavu poremećaja pažnje te hiperaktivnost.

Osobe koje doručkuju smanjuju rizik od dijabetesa

Istraživači iz bostonske dječje bolnice su 8 godina pratili 2 800 bijelaca i crnaca u dobi između 25 i 37 godina. 47% bijelaca i 22% crnaca izjavilo je kako svakodnevno doručkuje.

Među njima je utvrđeno 35 do 50% manje pretilosti ili inzulinske rezistentnosti nego među onima koji svako jutro odlaze od kuće bez doručka. Osobe kod kojih inzulin ne djeluje, a morao bi pomoći tijelu da šećer ispravno pohrani, ne moraju automatski patiti od dijabetesa, ali imaju povećan rizik za razvoj dijabetesa tipa 2 ili srčanih oboljenja.

Zaključci koji proistječu iz te studije još su ograničeni. Svakodnevni doručak mogao bi imati pozitivne učinke na apetit i opskrbu energijom, pretpostavljaju znanstvenici. Tko ujutro nešto pojede, vjerojatno tijekom dana može bolje kontrolirati glad.

Zašto više ne jede ono što se skuha?

Odgovor na navedeno pitanje može se nalaziti u mnogim činjenicama vezanim za adolescente i njihovo ponašanje. Neke od tih činjenica mogu pomoći pri usmjeravanju adolescenta ka pravilnom načinu hranjenja. Glavne karakteristike adolescenata vezane uz način i navike hranjenja uključuju:

• Povećanje neovisnosti - adolescenti češće jedu s prijateljima nego li s roditeljima. Pritom imaju povećanu kontrolu nad izborom hrane, često one koja im je do tada bila uskraćivana ili zabranjivana (kava, brza hrana i sl.). Često su skloni i novom pa je upravo za ovu skupinu najviše karakteristično eksperimentiranje u pogledu prehrane (često izabiru jedan od alternativnih načina prehrane).
• Važnost fizičkog izgleda - većina adolescenata više je zabrinuta za fizički izgled nego li za sveopće zdravlje organizma. Zato su (osobito ženski spol) vrlo često podložni izlaganju različitim vrstama dijeta, uzimanju raznih pripravaka za mršavljenje i sl. Tako ni ne čudi što većina oboljelih od anoreksije ili bulimije pripada upravo ovoj populacijskoj skupini.
• Često izbivanje van kuće i mogućnost vlastitog izbora hrane - pokazalo se da adolescenti u prosjeku 1/3 hrane konzumiraju van kuće. Pritom najčešće odabiru hranu prema onome što vole.

Navedene, ali i druge karakteristike adolescenata glavni su problemi kod pravilnog hranjenja za ovu dobnu skupinu. S obzirom na to da način i navike života u ovoj dobi mogu utjecati na budućnost te da one ujedno utječu na zdravlje i razvoj adolescenta, potrebno ih je bar pokušati usmjeriti prema boljem i zdravijem načinu življenja.

Preporuke WHO-a za zdrav život

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UN-ova organizacija za hranu i poljodjelstvo (FAO) su naručili novo izvješće nezavisnih stručnjaka o zdravlju. Uzimati malo masnoća i šećera te jesti najmanje 400 grama voća i povrća na dan, uz barem jedan sat tjelesne aktivnosti na dan, najbolji je način borbe protiv kroničnih bolesti, navodi se u izvješću.

Od kroničnih bolesti - kardiovaskularnih bolesti, raka, šećerne bolesti i pretilosti - svake godine umire sve više osoba. Te su bolesti 2001. godine bile uzrok oko 59% smrti u svijetu i 46% bolesti. Velik dio kroničnih bolesti sa smrtnim ishodom posljedica je rizika koji se lako mogu izbjeći, kao što je povišen krvni tlak, povišene masnoće u krvi, pretilost, neuravnotežena prehrana i nedovoljna tjelesna aktivnost. Na krvni tlak znatno utječe velika uporaba soli, a zasićene masnoće djeluju na povećanje kolesterola u krvi, ističe se u izvješću.

Sve veći broj ljudi u zemljama u razvoju pati od kroničnih bolesti, dok se prije samo desetak godina ta vrsta bolesti povezivala s bogatim zemljama. Urbanizacija ima veliku ulogu u tim promjenama, jer stanovnici gradova općenito jedu hranu bogatu zasićenim masnim kiselinama i rafiniranim šećerima. Izvješće poziva vlade da daju jednostavne, realne i konkretne naputke za prehranu. Kao primjer navode se Finska i Japan, gdje su, zahvaljujući upornom nastojanju da se promijene prehrambene navike, smanjeni čimbenici rizika i postotak oboljelih od kroničnih bolesti.

Mršavite spavajući!

Njihova istraživanja su pokazala da je pomanjkanje sna povezano s promjenama razine hormona koji regulira apetit pa stoga osobama koje žele smršaviti savjetuju da više spavaju.

Znanstvenici upozoravaju da nedostatak sna može utjecati na metabolizam te da zbog povećanog apetita može doći ne samo do pretilosti, već i do povećanog rizika od pojave dijabetesa. Prijašnja istraživanja znanstvenika s University of Chicago su već pokazala da je količina sna povezana s metabolizmom i lučenjem hormona u organizmu. Među najčešće uzroke koji onemogućavaju normalan san spadaju stres, tjeskoba, depresija, bolest, buka, svjetlost, neki lijekovi, ali i kofein i alkohol.

Manje mesa - duži život?

Znanstvenici kažu da uravnotežena vegetarijanska prehrana može smanjiti rizik obolijevanja od bolesti srca, nekih oblika raka i dijabetesa.

Takva prehrana može smanjiti i razinu kolesterola te smanjiti izglede za pojavu bubrežnih i žučnih kamenaca. Istraživanje je trajalo od 1978. do 1999. godine, a sudjelovalo je gotovo 2 000 osoba u dobi od 10 do 70 godina. Svi ispitanici su jeli manje mesa od prosjeka, dok ga neki uopće nisu jeli.

U cijeloj grupi je zabilježeno 40% smrtnih slučajeva manje nego u ostatku populacije sličnog dobnog raspona. Utvrđeno je i da potpuno izbjegavanje konzumacije mesa nije najzdraviji način prehrane - najzdraviji su bili ispitanici koji su ipak povremeno jeli meso.

Pretilost utječe na IQ

Mnoga dosadašnja istraživanja su ukazivala na povezanost pretilosti i visokog krvnog tlaka, poteškoća s cirkulacijom krvi i povećanog rizika od moždanog udara, no ovo je prva studija koja dokazuje da pretilost sama po sebi može biti uzrok smanjenih mentalnih sposobnosti.

U istraživanju su analizirani podatci za 1400 muškaraca i žena, čije su zdravlje i mentalne sposobnosti kontrolirane svake dvije godine. Utvrđeno je da su pretili muškarci (nakon što je uzet u obzir stupanj obrazovanja i zanimanje ispitanika) imali prosječno 23% slabije rezultate na testovima mentalnih sposobnosti nego što su imali muškarci normalne tjelesne težine. Ova pojava nije uočena u žena koje su sudjelovale u ispitivanju. Znanstvenici ovakve rezultate objašnjavaju negativnim utjecajem viška tjelesne težine na cirkulaciju krvi u mozgu.

Zašto štucamo

Uzrok iznenadnog stezanja mišića koje koristimo za udisanje i specifičnog zvuka koji pri tome nastaje već stoljećima zbunjuje znanstvenike, posebno zbog toga što se čini da nema nikakvu korisnu svrhu.

Ultrazvučni pregledi su pokazali da fetusi stari dva mjeseca (prije nego što se pojave prvi pokreti disanja) također štucaju, a pariški znanstvenici smatraju da je to posljedica toga što su preci ljudske vrste nekad imali škrge. Svoju teoriju istraživači objašnjavaju postojanjem ove pojave (istodobno zatvaranje glotisa i stezanje mišića koji se koriste za udisanje) kod nekih vodozemaca koji su zadržali škrge.

Kao razlog zašto se ovaj mehanizam zadržao i 370 milijuna godina nakon što su prva bića izišla iz mora na kopno znanstvenici navode njegovu pomoć sisavcima dok na početku života uče sisati. To objašnjavaju sličnošću pokreta, primjerice beba, pri sisanju i onog kod štucanja - pri sisanju se također glotis zatvara kako bi se spriječio ulazak mlijeka u pluća. Zasad je ove tvrdnje vrlo teško dokazati, a pravi odgovor bi mogao biti poznat nakon proučavanja područja mozga koja kontroliraju sisanje i štucanje.

Savjeti za zdraviji život

- Američki Institut za istraživanje raka napravio je vodič za prehranu za koji je utvrđeno da ljudi koji ga se pridržavaju rjeđe obolijevaju od raka. Prvi savjeti su o nužnosti održavanja idealne tjelesne težine, a preporučuje se i svakodnevna tjelesna aktivnost.

Preporučuje se jedan sat umjerene tjelesne aktivnosti svakog dana i jedan sat tjedno tjelesne aktivnosti višeg intenziteta.

Stručnjaci napominju da je obrasce ponašanja teško promijeniti preko noći te stoga savjetuju upornost. Nadalje se savjetuje da se na tanjur stavlja količina hrane koja odgovara potrebama dotičnog pojedinca te da prehrana bude ujednačena. To znači da unos proteina životinjskog podrijetla ne bi smio biti veći od trećine ukupne konzumacije, dok bi preostale dvije trećine trebala sačinjavati hrana biljnog podrijetla (povrće, voće i žitarice).

Što se tiče konzumacije alkohola, ženama se preporučuje da ne piju više od jedne čaše alkoholnog pića dnevno, a muškarcima da ne piju više od dvije čaše na dan. Preporučuje se pijenje mineralne vode i soka od rajčice.

Možemo li se zaštititi od moždanog udara?

Nedavno objavljeni negativni rezultati kliničkog testiranja neuroprotektivnih lijekova podupiru vjerovanja da ta klasa lijekova nikada neće postići rezultate u liječenju oboljelih od moždanog udara, unatoč činjenici da su inicijalni nalazi na životinjama dali dobre rezultate. Premda je blokator receptora Aptiganel (N-metil-D-aspartat) povoljno utjecao na liječenje ishemije mozga životinja u kojih je izazvan moždani udar, multicentrična klinička studija na ljudima dala je negativne rezultate. Injiciran unutar 6 sati od pojave simptoma udara, nije uzrokovao poboljšanje bolesnikova stanja - štoviše, zapaženi su čak i neki negativni učinci.

Tkivni plazminogen aktivator (TPA) tvrtke Genetech trenutačno je jedini lijek protiv moždanog udara. Djeluje tako što otapa krvne ugruške u mozgu. TPA mora biti injiciran unutar 3 sata od pojave simptoma. Međutim, povećava rizik od pojave krvarenja u mozgu pa za liječenje dolaze u obzir samo oni bolesnici u kojih je takvo krvarenje isključeno. Lijekovi koji mozak štite od oštećenja djeluju na razini stanice. Međutim, brojni takvi lijekovi nisu preživjeli pretklinička očekivanja. Zato se postavlja pitanje imaju li uopće budućnost. Odgovor je, međutim, pozitivan. Osnovni razlog dosadašnjih neuspjeha leži, vjerojatno, u predugom vremenskom razdoblju od pojave inzulta i početka liječenja. Naime, svi spomenuti lijekovi bili su učinkoviti u životinja ako su davani sat-dva nakon moždanog udara; u klinici je realno vrijeme davanja 3-6 sati nakon udara. To zakašnjelo davanje vjerojatni je razlog što su svi ti lijekovi neučinkoviti u ljudi. Jedno od mogućih rješenja problema je istodobna primjena neuroprotektivnog lijeka i već spomenutog TPA. Naime, par sati nakon udara, u vrijeme kad se daju neuroprotektivni lijekovi, još uvijek nema odgovarajuće opskrbe zahvaćenog područja krvlju pa je stoga i količina lijeka koji dospijeva u zahvaćeno područje nedostatna. Možda bi TPA mogao riješiti ovaj problem.

Treba također naglasiti da je mozak osebujno tkivo, izrazito osjetljivo na ishemiju te stoga i znatno osjetljivije od ostalih tkiva. Činjenica je također da protektivna terapija nije baš učinkovita niti u slučaju drugih tkiva, kao što je npr. srce.

Vježbanje poboljšava pamćenje

Visoka razina šećera u krvi negativno utječe na pamćenje pa američki znanstvenici kao rješenje predlažu tjelovježbu i gubitak viška tjelesne težine.

U istraživanju znanstvenika s New York University sudjelovalo je 30 muškaraca i žena u dobi od 53 do 89 godina. Ispitanicima nije bio dijagnosticiran dijabetes, ali su neki od njih imali više razine glukoze u krvi nego što je uobičajeno. Magnetskom rezonancom je utvrđeno da su ispitanici s visokom razinom šećera u krvi imali manji hipokampus, dio mozga koji je odgovoran za učenje i pamćenje. Ti su ispitanici imali i lošije rezultate na testovima pamćenja i kognitivnim testovima.
Znanstvenici navode da je hipokampus posebno osjetljiv dio mozga te da protekom vremena može biti dosta oštećen, što je posebno zabrinjavajuće za starije osobe.

Ovo istraživanje otvara intrigantnu mogućnost da se boljom kontrolom razine šećera u krvi omogući sprječavanje problema s pamćenjem koji su povezani sa starošću. Znanstvenici kao najjednostavniju mjeru za poboljšavanje pamćenja preporučuju redovito vježbanje i gubitak viška tjelesne težine, što dokazano pomaže u regulaciji količine šećera u krvi.

Smanjuje li hodanje rizik od dijabetesa?

Čak i blaga fizička aktivnost kao što je hodanje može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa, tvrdi dr. Elizabeth J. Mayer-Davis s University of South Carolina u Columbiji. Njezin je tim znanstvenika proučavao jesu li blaga i umjerena fizička aktivnost povezane s boljom osjetljivosti na inzulin, što je opet povezano sa smanjenim rizikom od dijabetesa. Znanstvenici su upotrijebili podatke dobivene od 1.467 muškaraca i žena, od 40-69 godina, čija se tolerancija glukoze kretala od normalnih vrijednosti pa do blagog dijabetesa neovisnog o inzulinu. Rezultati su pokazali da je i blaga i umjerena fizička aktivnost povezana sa značajno većom osjetljivosti na inzulin. Prijašnje su studije potvrdile povezanost teže fizičke aktivnosti sa smanjenom incidencijom neovisnog diabetes mellitusa, ali učinci umjerene fizičke aktivnosti nisu bili posve jasni. Čak 22-30% stanovništva SAD-a ne bavi se nikakvom fizičkom aktivnosti. Autori ove studije zaključuju da se njihovi rezultati podudaraju sa sadašnjim preporukama Američkog centra za prevenciju i kontrolu bolesti i Američkog koledža za sportsku medicinu, koji potiču stanovništvo SAD-a da se bave umjerenom fizičkom aktivnosti barem 30 minuta većinu dana u tjednu.

Dobrobit čaja

Dobro je poznato da su voće i povrće dobar izvor antioksidativnih tvari, međutim, manje je poznato da i čajevi mogu sadržavati vrlo značajne količine tvari s antioksidativnim djelovanjem.

Predstavnici antioksidanata u čajevima su flavonoidi, a s nutricionističkog stajališta "pravi" se čajevi (kod nas ih ponekad zovu i ruski čaj) uglavnom smatraju predstavnicima ovakvih svojstava. Računa se da u jednoj šalici pravog čaja (2 dl) možemo pronaći čak oko 140 mg flavonoida.

Flavonoidna sposobnost antioksidacije vrlo je velika. Naime, smatra se da je aktivnost pojedinih biljnih polifenola veća od aktivnosti već dobro poznatih antioksidativnih tvari - vitamina C i E. Prije svega, flavonoidi pozitivno djeluju na funkciju srca, a sprječavaju i razvoj pojedinih vrsta raka. Osim navedenog, flavonoidi koče metaboličke reakcije nekih mikroorganizama kao što su npr. Salmonella typhi, Campilobacter jejuni, Campilobacter coli, Helicobacter pylori, Shigella, Clostridium, Pseudomonas, Candida i ostali. Najnovija istraživanja, objavljena u američkom časopisu za kliničku prehranu "American Journal of Clinical Nutrition", ukazuju da ekstrakti iz pravog čaja mogu pomoći pri mršavljenju time što ubrzavaju oksidaciju masti.

Smijeh je najbolji lijek?

Ljudi odavno hvale povoljan utjecaj smijeha na zdravlje. Možda je najbolji primjer ustaljena izreka "smijeh je najbolji lijek". Što je uopće smijeh?

Humor je perceptivni proces dok je smijeh oblik ponašanja, odgovor na humor. Ovo ponašanje stvara predvidljive fiziološke promjene u tijelu. Za vrijeme jakog smijeha koji duže traje, povećava se frekvencija srca, ponekad i iznad 120 otkucaja u minuti; frekvencija i dubina disanja se povećavaju. Brojne mišićne skupine su aktivne tijekom smijanja - dijafragma, trbušni, međurebreni, pomoćni dišni i mišići lica, a povremeno i mišići ruku, nogu i leđa. Otkriveno je da je potrošak energije u nekoliko minuta smijeha jednak potrošku za vrijeme 15 minuta vježbanja na sobnom biciklu. Istraživanja pokazuju da je razina serumskog kortizola i adrenalina smanjena nakon smijanja. Kortizol i adrenalin se inače povisuju tijekom odgovora na stres. Hormoni stresa potiskuju imunološki sustav, povisuju broj trombocita (što može dovesti do začepljenja arterija) i povisuju krvni tlak. Zbog toga su znanstvenici zaključili da se smanjenjem razine ova dva hormona može poništiti potiskivanje imunološkog odgovora, smanjiti začepljenje krvnih žila i visoki krvni tlak. Pretpostavlja se da se endorfini, tvari koje sprječavaju bol, otpuštaju tijekom epizoda smijeha. Istraživanja na području psiho-neuro-imunologije nastavljaju dokazivati kako su um (emocije) i tijelo (imunološki sustav) usko povezani. Pozitivne emocije izgleda potiču imunološki odgovor dok ga negativne potiskuju.

Kako bilo, iako smijeh sam ne može izliječiti bolesti kao što je rak, još uvijek može pomoći. Svakako treba napomenuti kako dugotrajni učinci liječenja smijehom nisu još dobro dokumentirani. Ne postoji dugoročna znanstvena statistika o ovoj temi. Ali zbog navedenih razloga, izgledno je kako dobar smisao za humor može biti iznimno važan u liječenju bolesti, a također i u uživanju u životu. Zato, uvijek čuvajte punu šaku smijeha u svojim džepovima i vidite li nekog bez osmijeha, dajte mu jedan vaš!

Prvih 20 godina života odlučuje

Životni stil tijekom prvih dva desetljeća važniji je prognostički čimbenik u procjeni rizika za obolijevanje od malignih bolesti od genetske sklonosti, proizlazi iz švedskih studija dviju useljeničkih generacija.

Proučavanjem podataka o 600.000 useljenika koji su u Švedsku doselili u dobi od dvadesetak godina i ondje osnovali obitelji nisu uočene značajne razlike u riziku od malignih bolesti u odnosu na populaciju u domovini useljenika. Međutim, već druga generacija rođena u Švedskoj izjednačila se u rizicima za rak s ostalim stanovnicima te zemlje, pokazala je studija u koju je uključeno daljnjih 600.000 ispitanika podrijetlom uglavnom iz Europe i Sjeverne Amerike.
- Postoje jasne internacionalne razlike rizika za maligne bolesti. One, međutim, nestaju već u drugoj generaciji te su utjecaji okoliša očito značajni rizični čimbenik - zaključuje prof. Kari Hemminki s Karolinska instituta.

Za neke maligne bolesti lako je objašnjiva drugačija incidencija (učestalost) u drugoj generaciji doseljenika: primjerice, karcinom bronha javlja se u drugoj generaciji rjeđe zbog manje proširene navike pušenja cigareta u Švedskoj nego u zemljama iz kojih doseljenici potječu. Nasuprot tome, kolorektalni karcinom je učestaliji, najvjerojatnije zbog loših prehrambenih navika Šveđana - usoljene hrane i manjka vitamina.

Nadalje, tamnoputa djeca doseljenika pokazuju sklonost obolijevanju od raka kože jednaku njihovim vršnjacima u novoj domovini, vjerojatno zbog prekomjernog periodičnog izlaganja suncu, dok njihovi roditelji, pripadnici prve generacije, ne pokazuju povećani rizik.
- Ako je prvih dvadeset godina toliko važno za određivanje rizika od malignih bolesti, mjere sprječavanja bi trebalo poduzimati u tom razdoblju, a ne kasnije, kako je uobičajeno - dodaje prof. Hemminki.

Niskokalorijska dijeta - duži život!

Znanstvenici potvrđuju - smanjen unos visokokalorijske hrane unaprjeđuje kvalitetu života i produžuje životni vijek. Znanstvenici Kalifornijskog sveučilišta iz Riverside-a proučavali su proces starenja miševa podvrgnutih niskokaloričnoj dijeti. Miševi podvrgnuti takvoj dijeti, čak i na kratko vrijeme, pokazali su znakove usporenja procesa starenja. Studija upućuje na slično reagiranje ljudi na niskokalorijsku dijetu. Čak i starije osobe mogle bi imati velike koristi od promjene prehrane. "Ljudi bi mogli živjeti do 120 godina čak i više, ukoliko bi svoju težinu održavali 10 do 25% ispod ÔnormalneŐ težine", zaključuje profesor Roy Walford sa UCLA. Ovo je jedno od prvih istraživanja koje potvrđuje uvjerenje mnogih - smanjen unos visokokalorijske hrane unaprjeđuje kvalitetu života i produžuje životni vijek.

Obična prehlada ozbiljnija za astmatičare

Nije ništa vjerojatnije da će se prehladiti astmatičar nego bilo tko drugi, ali kad do prehlade dođe, vjerojatnost pojave ozbiljnih respiratornih simptoma znatno je veća za oboljele od astme.
Iako se odavno zna da su zarazne bolesti gornjih dišnih putova najčešće virusne etiologije, česti okidač egzacerbacija astme, rijetko je ispitivano jesu li astmatičari doista osjetljiviji na infekciju rinovirusima. Skupina engleskih znanstvenika na čelu s dr. Jonathanom M. Corneom proučavala je skupinu od 76 parova koji žive zajedno, a od kojih je jedan partner zdrav, dok drugi boluje od astme. Rezultati su objavljeni u The Lancetu.

Analizom 753 prikupljena uzorka, rinovirus je nađen u 10% uzoraka prikupljenih od astmatičara i u 8.5% uzoraka od njihovih inače zdravih partnera: matematičkom analizom razlika se pokazala beznačajnom. Također, ozbiljnost, trajanje ili učestalost simptoma i znakova infekcije gornjeg respiratornog trakta nije se razlikovala među pripadnicima dviju skupina. Ipak, zviždanje u prsima, zaduha i kašalj bili su znatno jači i ozbiljniji kod astmatičara.

Kako postupiti s opeklinom

Liječenje opeklina na većoj površini često je dugotrajno i zahtjevno, a bakterijske infekcije i superinfekcije gotovo su pravilo

Opekline su ozljede koje mogu nastati djelovanjem visokih temperatura, kemijskih tvari, električne energije ili zračenja. O težini, tj. zahvaćenoj površini i dubini oštećenja ovisi i liječenje.

Podjela - Prema stupnju zahvaćene površine i dubini oštećenja tkiva razlikujemo nekoliko stupnjeva:
1. stupanj - najčešće zahvaćen samo površinski sloj kože (epidermis); crvenilo; manja bolnost; npr. sunčane opekline
2.a stupanj - zahvaćen površni sloj srednjeg sloja kože (dermisa); crvenilo; mjehuri ispunjeni prozirnom tekućinom; bol jače izražena; npr. kratkotrajni kontakt s plamenom ili vrelom tekućinom
2.b stupanj - zahvaćen dublji sloj dermisa; izrazito oticanje; crvenilo; bol još jače izražena
3. stupanj - zahvaćeni svi slojevi kože; tkivo blijedo; bolnost se ne osjeća (destrukcija živčanih završetaka)
4. stupanj - zahvaćene duboke strukture (krvne žile, mišići, kosti).

Prva pomoć

• Bez obzira na izvor topline, najvažnije je zahvaćeni dio hladiti hladnom vodom (ne ledenom!) tijekom nekoliko minuta (tuširanjem ili uranjanjem u vodu).
• Ako je odjeća natopljena vrućom tekućinom, skinuti je, ali ne na silu. Za kožu zalijepljene komade tkanine izrezati, nikako ne nasilno odvajati.
• Ako su opečene ruke, skinuti sav nakit zbog mogućeg oticanja.
• Ne bušiti nastale mjehure.
• Na opeklinu ništa ne stavljati, posebno ne masti, ulje, prašak ili nešto slično.
• Opeklinu pokriti čistom tkaninom.
• Ovisno o stupnju opečene površine i dijelu tijela, može biti potrebna imobilizacija (npr. ruke ili noge).
• Zbog procjene stanja obratiti se liječniku.

Kad je hospitalizacija neizbježna

Opekline koje zahtijevaju liječnički nadzor, a u zahtjevnijim slučajevima i monitoring u jedinici intenzivnog liječenja ili operativno liječenje, liječe se na odjelima za opekline, a jedini takav specijalizirani odjel u Hrvatskoj je Odjel za opekline Klinike za traumatologiju Zagreb, uz Odjel za opekline Klinike za dječje bolesti Klaićeva.

U načelu, hospitaliziraju se osobe s većom opečenom površinom tijela (iznad 10 - 12 posto) ili ovisno o zahvaćenoj regiji. Tako je obvezna hospitalizacija u slučajevima opeklina lica, šaka i spolovila, pa i onda kad je riječ o manje opečenoj površini. Na odjel za opekline često se upućuju i ambulantni bolesnici koji nakon primarne obrade opekline manje površine i nižeg stupnja trebaju kontrolne preglede.

Što opsežnije, to zahtjevnije

Tretman se sastoji od procjene veličine i dubine opekline, zaštite protiv tetanusa (AnaTe) i primarne kirurške obrade opekline. Kasnije liječenje zahtijeva redovito previjanje, uz primjenu odgovarajućih lokalnih preparata.
Opekline trećeg stupnja, promjera većeg od 1,5 cm, zahtijevaju hospitalizaciju i operativno liječenje, jer mogu zarastati jedino epitelizacijom s rubova, što nakon dugotrajna zarastanja rezultira krajnje neestetskim ožiljcima.

Opsežne opekline koje su zahvatile više od 40 posto tjelesne površine zahtijevaju intenzivno liječenje u smislu oživljavanja tijekom opeklinskog šoka, kontinuiranu infuzijsku terapiju uz praćenje vitalnih funkcija i sve terapijske intervencije u smislu korekcije elektrolita, parenteralne prehrane i po potrebi antibiotskog liječenja.

Bolesnici s unutarnjim opeklinama vrlo često u početku liječenja trebaju mehaničku ventilaciju (intubacija), koja je kod produljena liječenja nužno povezana s traheotomijom.

Liječenje opeklina na većoj površini vrlo je često dugotrajno i zahtjevno, a komplikacije kao što su bakterijske infekcije i superinfekcije gotovo su pravilo. Otvorene površine idealna su vrata za prodor mikroorganizama u krv, pa se tada mogu očekivati i septičke komplikacije, koje zahtijevaju intenzivno liječenje i stalan nadzor.

Tijekom liječenja bolesnika se nastoji što prije mobilizirati, pa se provodi kontinuirana fizikalna terapija, čak i najtežih bolesnika, kako bi se spriječilo ukočenje. Nakon otpusta preporučuje se nastaviti s fizikalnom terapijom kako bi se postigao puni opseg pokreta, uz redovite kontrole i pridržavanje uputa za njegu kože i ožiljaka te zaštitu od ultraljubičastog zračenja, s obzirom na to da se na opečenim dijelovima kože može očekivati hiperpigmentacija i hipopigmentacija unutar gotovo dvije godine.

Ožiljci česti pratioci

Ožiljci su posljedica prirodnog procesa cijeljenja u cilju obnove zaštitne funkcije kože. Njihova veličina i zamjetljivost ovise o veličini i duljini cijeljenja, o tome prati li prirodne nabore kože, a svakako i o reakciji kože na traumu.

Opekline 3. stupnja, a katkad i 2b stupnja, ovisno o biološkom odgovoru pojedinca, rezultiraju reljefom kože koji većina bolesnika estetski teško prihvaća, naravno ovisno o lokalizaciji. Ožiljci mogu narušavati i funkciju pojedinog ekstremiteta ili fine pokrete šake, što kod mlađih ograničava kretnje i radnu sposobnost, a u nekim slučajevima dovodi i do znatnog invaliditeta.
Danas su razvijene tehnike koje mogu umanjiti kozmetički neprihvatljive ožiljke, a većina njih rutinski se provodi u dermatološkim ambulantama, uz lokalnu anesteziju, ovisno o postupku. No, ožiljci kao posljedica opeklina često zahtijevaju plastično-rekonstruktivne zahvate, najčešće u općoj anesteziji i u domeni su specijalista plastično-rekonstruktivne kirurgije. Ipak, unatoč svim mogućnostima koje današnja medicina pruža, niti jedan ožiljak ne može biti u potpunosti „izbrisan” s površine kože i ne postoji tehnika koja bi mogla izgled kože dovesti u stanje prije ozljede.

Opečenu, promijenjenu površinu kože treba i na odgovarajući način njegovati. Preporučuje se Contractubex® gel za njegu ožiljaka, koji se može upotrebljavati već nakon 10 do 14 dana nakon završetka epitelizacije rane. Tri do četiri puta dnevno nježno se umasira od centra prema rubovima. Preporuka je upotrebljavati ga tri do četiri mjeseca, s time da se upotreba može nastaviti, posebno kod osoba koje reagiraju hipertrofičnim ožiljcima. Uočeno je da je upotreba Contractubex® gela dovela do poboljšanja u estetskom smislu, čak i kod ožiljaka starijeg datuma.

Bezbolna oteklina u muškoj zoni

Testis je organ s dvostrukom funkcijom, koji se sastoji od zametnih i potpornih stanica. Iz zametnih stanica procesom spermatogeneze nastaju spermiji, a potporne (Leydigove) stanice predstavljaju endokrini dio testisa iz kojeg se izlučuje muški spolni hormon - testosteron. Iako tumori mogu nastati iz obje vrste stanica, daleko su češći oni zametnog epitela, o kojima će u nastavku biti riječi.

Općenito, tumori testisa nisu česta bolest i čine manje od 1,5 posto svih tumora u muškaraca, iako im posljednjih 30 godina učestalost raste, osobito u industrijaliziranim zemljama. Najčešće se pojavljuju u mlađim dobnim skupinama, rjeđi su u djetinjstvu, a najrjeđe ih viđamo kod starijih. Uz pravodobnu dijagnostiku i odgovarajuću terapiju, njihova izlječivost vrlo je visoka i doseže i do 95 posto, dok je prije dvadesetak godina to bila bolest s gotovo isto tako visokom smrtnošću. Razlozi tome leže u boljem poznavanju bolesti, napretku dijagnostike i kirurške tehnike, a vjerojatno najvažnija je pojava novijih učinkovitijih lijekova i protokola kemoterapije te sofisticiranih metoda radioterapije. Upravo zato, vrlo je važno upozoravati muškarce u dobi od 15 do 40 godina, kad je pojavnost bolesti najviša, na potrebu urološkog pregleda opaze li ili napipaju bilo kakvu bezbolnu promjenu u testisima.

Tipično bezbolno otvrdnuće

Budući da je testis organ koji je lako dostupan palpaciji (pregled pipanjem), taj način pretrage predstavlja i temelj dijagnostike. Tumor se tipično pojavljuje kao bezbolno otvrdnuće dijela ili cijelog testisa, uz veće ili manje povećanje organa.

Ultrazvuk testisa s gotovo 100-postotnom sigurnošću otkriva promjene strukture tkiva testisa, osobito kad je promjena i opipljiva.

Sljedeći korak je određivanje tumorskih markera u krvi. Govorimo o humanom horionskom gonadotropinu (tzv. beta-HCG) i alfa fetoproteinu (AFP). Neobično je važno napomenuti da tumor može postojati i uz uredne serumske vrijednosti navedenih markera. Povišena vrijednost beta-HCG-a u muškarca redovito potvrđuje postojanje tumorskog tkiva zametnog epitela, a minimalna povišenja vrijednosti AFP-a mogu imati i druge uzroke. Hoće li marker biti povišen, koji i u kolikoj mjeri, ovisi o vrsti i količini stanica koje izgrađuju tumorsko tkivo, dakle o histološkoj dijagnozi koju postavlja patolog na temelju pregleda tkiva testisa.

Sažeto možemo reći da je svaka promjena strukture testisa, osobito uz povišene vrijednosti tumorskih markera, razlog za kirurško odstranjenje testisa i sjemenog snopa (tzv. ingvinalna ili radikalna orhidektomija). Evidentan nalaz promjene strukture testisa palpacijom i/ili ultrazvučno, čak i uz uredan nalaz markera, također zahtijeva kirurški zahvat.

Pregledom tkiva odstranjenog kirurškim zahvatom patolog postavlja definitivnu histološku dijagnozu. Tumori zametnog epitela mogu biti seminomi, teratomi, embrionalni karcinomi, tzv. tumori žumanjčne vreće i koriokarcinomi. Međutim, za potrebe praktičnog liječenja svrstavamo ih u dvije skupine: seminomi i neseminomski tumori zametnog epitela. Načelno možemo reći da seminomi imaju nešto bolju prognozu.

Nakon učinjene orhidektomije, u kojoj se dijagnostika i terapija u stvari preklapaju, potrebno je utvrditi stupanj proširenosti bolesti. Tumori testisa primarno metastaziraju limfom (limfogeno) u regionalne limfne čvorove, koji su smješteni uz velike krvne žile (aorta i donja šuplja vena) koje se nalaze neposredno ispred trbušnog dijela kralježnice. Širiti se mogu i krvnim putem (hematogeno - osobito koriokarcinom), pa tako nastaju metastaze najčešće u plućima. Stoga je potrebno učiniti CT abdomena i pluća u svih bolesnika s neseminomskim tumorima, a u slučaju seminoma CT pluća radimo samo ako postoje vidljive metastaze u regionalnim limfnim čvorovima.

Nadalje, ako su tumorski markeri bili povišeni prije orhidektomije, od osobite je važnosti pratiti dinamiku smanjivanja njihove vrijednosti u krvi nakon orhidektomije. Naime, ako to smanjivanje nije potpuno i u skladu s predvidivom dinamikom, taj nalaz upućuje na postojanje metastaza.

Pristup u prvom stadiju proširenosti

Ovisno o proširenosti bolesti (dakle, postojanju ili odsutnosti metastaza) razlikujemo stadije. Ovdje govorimo samo o prvom stadiju, kojeg definiraju uredan CT nalaz regionalnih limfnih čvorova i pluća te uredna normalizacija prethodno povišenih tumorskih markera. Daljnji terapijski postupak razlikuje se kod seminoma i neseminomskih tumora.

Velika većina bolesnika sa seminomom testisa ima bolest upravo u prvom stadiju. Poznato je da bolesnik sa seminomom testisa u prvom stadiju u 15 do 20 posto slučajeva može imati mikrometastaze, dakle one koje ne možemo pretragama dokazati, i to najčešće u regionalnim limfnim čvorovima. Terapijske opcije su radioterapija, jedan ciklus kemoterapije ili samo redovite kontrole tijekom šest do deset godina.

Seminom je građen od stranica izrazito osjetljivih na radioterapiju. Stoga se u liječenju i najčešće koristi radioterapija niskom dozom zračenja, koja se primjenjuje na područje regionalnih limfnih čvorova. Takva terapija podnosi se vrlo dobro, obično uz prolazne probavne smetnje, i dovodi do izlječenja u 98 posto slučajeva. Zbog male, ali ipak postojeće mogućnosti recidiva (povratka bolesti), savjetuje se provoditi redovite kontrole jednom godišnje tijekom sljedećih pet godina.

U bolesnika s neseminomskim tumorom u prvom stadiju mogućnost postojanja mikrometastaza je i do 30 posto. U praksi, bolesniku možemo ponuditi izbor između redovitih kontrola tijekom šest do deset godina ili dodatnoga kirurškog liječenja - retroperitonealna limfadenektomija. Ta operacija podrazumijeva odstranjenje limfnih čvorova koji bi mogli biti zahvaćeni metastatskim širenjem bolesti. Ako se analizom tkiva odstranjenih limfnih čvorova potvrdi postojanje mikrometastaza, potrebno je provesti dodatnu kemoterapiju i redovite kontrolne preglede, a u suprotnom redovite kontrole tijekom šest do deset godina. Takav način liječenja može dovesti do promjena u normalnoj ejakulaciji i time do smanjene plodnosti, što je osobito zanimljivo kod tih bolesnika s obzirom na njihovu dob.

Iako u oba slučaja postoji nekoliko terapijskih mogućnosti, nužno je bolesniku predočiti sve prednosti i nedostatke pojedinog načina liječenja. Iskustvo pokazuje kako bolesnik očekuje terapijski savjet i usmjerenje, a ne samo izlaganje raznih mogućnosti liječenja, čime se najčešće povećavaju konfuzija, neodlučnost i gubi dragocjeno vrijeme.

Budući da je većinom riječ o mladim ljudima i bolesti koja je izlječiva u vrlo visokom postotku, zagovornik sam aktivnoga terapijskog stava, jer se samo redovite kontrole u praksi pokazuju lošim izborom. Zato je prije definitivne terapije potrebno omogućiti pohranu sjemena bolesnika (krioprezervacija), a pri izboru terapije detaljno razgovarati s bolesnikom o njegovim preferencijama, te prednostima i rizicima pojedinog načina liječenja.

mr. sc. Ante Reljić, dr. med., spec. urolog