Sve što postoji u stanju je vibracije; od najmanjeg atoma pa sve do velikog sunca. U prirodi ne postoji ništa što bi se nalazilo u stanju apsolutnog mirovanja.
Jedan jedini atom lišen vibracije mogao bi razoriti citav Univerzum. U neprekidnom vibriranju i kretanju ocituje se univerzalan rad.
Materija je stalno podvrgnuta djelovanju energije, a posljedica toga su beskrajne forme i neizbrojiverazlicitosti. Ipak, niti forme niti razlicitosti nisu trajni. Pocinju se mijenjati u trenutku kada su stvoreni. Iz njega proizlaze bezbrojni oblici koji se takoder mijenjaju i poticu stvaranje novih formi; i tako dalje sve u beskonacnost. U svijetu formi ništa nije trajno ali VELIKA STVARNOST ipak je nepromjenjiva. Forme predstavljaju pojavnost.
Dolaze i odlaze. Stvarnost je vjecna i nepromjenjiva. Atomi ljudskoga tijela u stalnom su pokretu. Zbivaju se neprestane promjene. Za samo nekoliko mjeseci gotovo da se u potpunosti dogodi promjena u materiji od koje je izgradeno tijelo. Gotovo je nemoguce da ce se za nekoliko mjeseci pronaci bilo koji atom koje je u sada ukomponiran u sastav našega tijela.
Vibracije, stalne vibracije. Kretanje, stalno kretanje. Promjene, stalne promjene. U svim vibracijama pronalazimo odredeni ritam. Ritam prožima citav Univerzum. Kruženje planeta oko sunca, plima i oseka, kucanje srca; sve su to ritmicki zakoni. Suncane zrake dolaze do nas, kiša pada po nama u skladu s podvrgnutošcu istom zakonu. Svaka je kretnja ocitovanje zakona ritma. Naša su tijela na jednaki nacin podvrgnuta ritmickom zakonu kao i planeti koji kruže oko sunca. Veliki dio ezoterijske strane yoga znanosti disanja zasnovan je na ovom poznatom nacelu prirode. Uskladujuci se s ritmom tijela yogin uspijeva apsorbirati veliku kolicinu prane kojom uspijeva postici željene rezultate. O tome cemo govoriti kasnije.
Tijelo u kojem se sada nalazite može se usporediti s malim zatonom koji se iz mora usijeca u kopno. Premda prividno podvrgnuto svojim vlastitim zakonima u stvarnosti je podvrgnuto plimi i oseki mora. Veliki ocean života nadima se i povlaci, raste i
pada a mi odgovaramo na njegove vibracije i ritam. U normalnim uvijetima i stanjima primamo vibracije i ritam od velikog oceana života i odgovaramo na njega.
Ali ponekad su usta zatona zatvorena nanosima i mi ne uspijevamo primiti impuls Majke Mora. Taj se nesklad ocituje u nama samima. Vjerojatno ste culi da zvukovi violine, ponavljani brzo i ritmicno, pokrecu vibracije koje vremenom mogu uništiti most. Isti se rezultat postiže kada postrojba vojnika vojnickim stupanjem prelazi most. U tim se slucajevima uvijek izdaje zapovijed o promjeni koracaja kako nastale vibracije ne bi prouzrocile rušenje mosta. Ova ocitovanja posljedica su ritmickih kretnji te nam prenose ideju o utjecaju ritmickog disanja na tijelo.
Citav tjelesni sustav prihvaca vibraciju ritmickih pokreta pluca i postaje u skladu s voljom. U stanju jednoga potpunog sklada dolazi do spremnog odgovora i reagiranja na snagu volje. S tako uskladenim tijelom yoginu nije teško vlastitom voljom povecati cirkulaciju bilo kojega dijela tijela. Na jednaki nacin može usmjeriti i povecati tijek energije svojih živaca u bilo koji dio tijela ili organ, ojacavajuci i stimulirajuci ga.
Na isti je nacin yogin s pomocu ritmickoga disanja sposoban apsorbirati i kontrolirati povecanu kolicinu prane koja je sada na raspolaganju volje. Može je
koristiti kao nosac ili sredstvo kojim šalje misli drugima kao i za prihvacanje svih onih cije su misli osnažene istom vibracijom. Fenomen telepatije, prijenosa misli,
mentalnog lijecenja, mesmerizma, teme su koje na Zapadu izazivaju velik interes a koje su yoginima poznate stoljecima, mogu se jako povecati i pojacati ukoliko osoba šalje svoju misaonu snagu nakon ritmickog disanja. Ritmicko ce disanje pojacati vrijednost mentalnog i magnetskog lijecenja zasigurno za sto posto.
Glavna stvar koja se mora postici za vrijeme mentalnoga disanja je mentalna ideja ritma. Onima koji su imalo upuceni u glazbu, dobro je poznato odmjereno brojanje ili takt. Drugima ovu ideju može prenijeti ritmicki vojnicki korak: „Lijeva, desna, lijeva, desna, lijeva desna; jedan, dva, tri, cetiri." Yogin zasniva svoje ritmicko vrijeme na jedinici koja odgovara otkucajima njegova srca. U razlicitih osoba srce razlicito kuca, ali otkucaji srca svake osobe odaju ispravan ritmicki standard za tog pojedinca tijekom njegova ritmickog disanja. Odredite normalne otkucaje srca polaganjem svojih prstiju nad bilom i tada brojite: „1,2,3,4,5,6; 1,2,3,4,5,6" sve dok ritam ne postane cvrsto utisnut u vaš um. Malo vježbe utvrdit ce ritam tako da ce vam ga biti lako reproducirati.
Pocetnik obicno udiše u vremenu koje iznosi šest otkucaja ali se vježbanjem ova vrijednost ubrzo povecava. Yoga pravilno ritmicko disanje postiže se tako da
vrijeme udisaja i izdisaja bude jednako dok vrijeme zadržavanja zraka nakon udisaja i vrijeme izmedu izdisaja i ponovnog udisaja trebaju trajati polovinu broja udisaja i izdisaja. S obzirom da u kasnijem tekstu govorimo o vježbama osnova kojih je ritmicko disanje, s vježbom koju sada iznosimo potrebno je doista dobro ovladati. Ona cini osnovu brojnih drugih složenijih vježbi.
1.) Sjednite. Kralježnicu držite uspravno. Položaj koji ste zauzeli neka je ugodan. Prsni koš, vrat i glava trebaju biti što je moguce više položeni okomito.
Ramena lagano zabacite unatrag a ruke neka vam mirno pocivaju u krilu. U ovom položaju težina tijela je u velikoj mjeri podržana rebrima, a položaj
nije teško održavati. Yogini su otkrili da se efekti ritmickog disanja ne mogu postici kada je prsni koš spušten a trbuh ispupcen.
2.) Udahnite sporo potpuni udah brojeci šest jedinica otkucaja.
3.) Zadržite dah brojeci tri jedinice otkucaja.
4.) Izdahnite sporo kroz nos brojeci šest jedinica.
5.) Izbrojite tri jedinice otkucaja nakon izdisaja (vrijeme izmedu izdaha i novog udaha).
6.) Ponovite postupak nekoliko puta ali izbjegavajte iscrpljivanje odmah na pocetku.
7.) Sami odlucite kada cete završiti s vježbom.
Prakticirajte procišcujuce disanje. Ono ce vas odmoriti i procistiti pluca.
Nakon kratkotrajnog vježbanja bit cete sposobni povecati trajanje udisaja i izdisaja sve do vrijednosti od petnaest otkucaja. Ne zaboravite da vrijeme zadržavanja daha nakon udisaja i nakon izdisaja mora iznositi pola vrijednosti jedinica udaha ili izdaha. Ne pretjerujte s vježbom i ne naprežite se produljiti trajanje daha nego što više pozornosti pridajte postizanju „ritma" jer ritam je puno važniji od duljine daha.
Vježbajte i pokušavajte sve dok ne postignete jednakomjernost pokreta i sve dok konacno ne „osjetite" ritam vibratorne kretnje u citavom tijelu. Za to ce vam biti potrebno malo prakse i strpljenja, ali zadovoljstvo koje cete osjecati zbog poboljšanja ovaj ce zadatak uciniti laganim. Yogin je uistinu najstrpljivija i najsuzdržljivija osoba i njegova velika postignuca u velikoj su mjeri posljedica tih kvaliteta.
Nema komentara:
Objavi komentar