ZIVCANI SUSTAV

Znanstvene teorije Zapada povezane s disanjem
ogranicuju se na ucinak apsorpcije kisika kao i na
njegovo korištenje putem krvotoka. No teorija yoge u
razmatranje uzima apsorpciju prane i njezina
ocitovanja u živcanom sustavu. Prije nego li nastavimo
dalje bit ce nam korisno reci nešto o živcanom sustavu.
Živcani je sustav podijeljen na dva velika dijela, na
cerebrospinalni i simpaticki. Cerebrospinalni sustav
sastoji se od mozga i ledne moždine te onih živaca
koji iz njega izlaze. Ovaj sustav upravlja onim
funkcijama animalnoga života koji su poznati kao htijenje, osjeti i drugo. Simpaticki sustav ukljucuje sve
dijelove živcanog sustava koji su uglavnom smješteni
unutar odredenih živaca i ganglija simpatickog i
parasimpatickog sustava u torakalnoj i abdominalnoj
šupljini te zdjelici a koji inerviraju unutarnje organe.
Kontrolira involutarne procese poput rasta, probave i
drugih procesa.

Cerebrospinalni je sustav odgovoran za vid, sluh,
miris, osjet i drugo. Odgovoran je za kretanje i Ego ga
koristi za razmišljanje - za ocitovanje svijesti. To je in­
strument kojim Ego komunicira s vanjskim svijetom.
Ovaj se sustav može usporediti s telefonskom mrežom
u kojoj mozak predstavlja centralu a ledna moždina i
živci vodove i žice.

Mozak je izgraden od velike mase živcanog tkiva.
Sastoji se od tri dijela: velikog mozga (cerebrum) koji
zahvaca gornje, prednje, središnje i stražnje dijelove
lubanje; maloga mozga (cerebellum) koji zahvaca donje
i stražnje dijelove lubanje i produžene moždine (me­
dulla oblongata) koja je prošireni pocetak ledne
moždine (medulla spinalis) a koja se nalazi ispod
maloga mozga.

Veliki mozak je organ razuma koji se ocituje u
intelektualnim aktivnostima. Mali mozak regulira
ravnotežu i fine kretnje. Medulla oblongata je prošireni
završetak ledne moždine. Iz nje i velikog mozga polaze
kranijalni živci koji inerviraju torakalne i abdominalne organe. Ledna moždina zahvaca središnji kanal
kralježnice. To je dugacka nakupina živcanog tkiva iz
kojega polaze živci koji odlaze u razne dijelove tijela.
Ledna moždina slici velikom telefonskome vodu a živci
koji iz nje izlaze mogu se usporediti s linijama koje
vode do kucnih telefona.

Simpaticki živcani sustav sastoji se od dvostrukog
niza ganglija smještenih uz lednu moždinu i ganglijskih
nakupina u glavi, vratu, prsnoj i trbušnoj šupljini
(ganglij je nakupina živcanog tkiva koja ukljucuje i
živcane stanice). Medusobno su gangliji povezani
živcanim okoncinama, ali su takoder povezani s
cerebrospinalnim sustavom motorickim i senzibilnim
živcima. Iz ganglija polaze mnogobrojni spletovi živaca
koji se racvaju po citavom tijelu. Simpaticki i
parasimpaticki živcani sustav (autonomni ili
vegetativni) kontrolira one procese u organizmu koji
nisu pod utjecajem naše volje, poput cirkulacije,
disanja, probave i drugih.

Snaga ili energija koja se od mozga živcima prenosi
u sve dijelove tijela naziva se živcanim impulsima
premda je yogin poznaje kao ocitovanje prane. Svojim
osobinama i brzinom nalik je elektricnoj energiji. Bez
te „živcane energije" srce ne može kucati, krv ne može
cirkulirati, pluca ne mogu disati, razliciti organi ne
mogu funkcionirati. Zapravo, citav bi tjelesni
mehanizam stao. Bez prane cak niti mozak ne bi mogao sudjelovati u oblikovanju misli. Razmotrivši
sve ove cinjenice uocavamo važnost apsorpcije prane
pa znanost disanja postaje puno znacajnija cak i u
znatno vecoj mjeri nego što to priznaje zapadna
znanost.

No, u povezanosti s karakteristikama i ulozi
živcanog sustava yoga ucenje ide korak dalje od zapadne
znanosti. Mislimo ovdje na ono što zapadna medicina
naziva solarnim pleksusom kojega smatra jednostavno
kao niz isprepletenih mreža simpatickih vlakana s
pripadajucim ganglijima. Znanost yoge uci da je solarni
pleksus doista najvažniji dio živcanog sustava, da je to
neka vrsta mozga s vrlo važnom funkcijom u ljudskome
organizmu. Zapadna se znanost postupno približava
. prepoznavanju ove cinjenice koja je yoginima Istoka
poznata vec stoljecima. Neki zapadni autori nazvali
su solarni pleksus abdominalnim mozgom. Solarni
pleksus nalazi se u epigastrickoj regiji, iznad pupka s
obje strane kralježnice. Sastoji se od bijele i sive
moždane tvari slicne onoj koja izgraduje veliki mozak
covjeka. Ima kontrolu nad glavnim unutarnjim
organima a njegova je uloga znatno veca od one koja
mu se obicno pridaje. Necemo ovdje ulaziti u teoriju
yoge o solarnom pleksusu. Reci cemo samo da yogini
solarni pleksus smatraju velikim središnjim spremištem
prane. Poznato je da nekoliko udaraca u podrucje
solarnog pleksusa može izazvati smrt. Ovo je mjesto vrlo ranjivo. Boksaci i drugi borci znaju da udarcem u
ovo podrucje tijela privremeno mogu paralelizirati
svoga protivnika.

Naziv „solarni" odlicno je upotrijebljen za taj
„mozak" buduci da on zraci snagu i energiju svim
dijelovima tijela pa cak i gornjem mozgu koji ovisi o
njemu kao o spremištu prane. Prije ili kasnije zapadna
ce znanost u potpunosti prepoznati stvarnu funkciju
solarnoga pleksusa i složiti se da on ima važniju ulogu
od one koja mu je sada dodijeljena u njihovim
knjigama i ucenjima.