Pretraži ovaj blog

ponedjeljak, 14. prosinca 2009.

Bioritmovi vitkosti - I dio

Bioritmovi vitkosti - I dio

Da bismo bili idealno usklađeni s kronobiologijom, trebali bismo apsorbirati 70-80% količine dnevnih obroka u prvoj polovici dana

Vjerujem da ste kao i većina žena stalno u potjeri za željenom vitkošću, koju ponekad postignete, ali nikad zauvijek. Nastala na temelju intervjua s dr. Maxom Lafontanom istraživačem iz Inserma, knjižica "Bioritmovi vitkosti" objasnit će vam kako postati gospodarom svoje tjelesne težine, podučavajući vas kako upoznati i poštivati biološke ritmove svog tijela.

Lafontan je znanstvenik koji se već godinama bavi proučavanjem masnih stanica i masnog tkiva. Njegova objašnjenja temelje se na kronobiologiji i apsolutno su jasna, a principi koji iz toga proizlaze lako se pamte i primjenjuju. Kada shvatite na koji način vaš organizam koristi ono što u njega unosite hranom, kako i u kojim uvjetima masne stanice stvaraju i troše zalihe, tada ćete znati što trebate učiniti da bi dan za danom bili gospodarom svoje tjelesne težine. Ne radi se o nikakvom čudu ili neobičnoj dijeti. Pravila koja trebate poštovati vrlo su jednostavna, lako primjenjiva i razumljiva za svakoga. Nije nametnuto nikakvo drastično odricanje, jer je, prema dr. Lafontanu, frustracija naš najveći neprijatelj. Na kraju ćete znati kako iskoristiti biološke ritmove i prednost će biti na vašoj strani!

Ritmovi koji upravljaju našim tijelom

Svakim trenutkom našeg života upravlja unutarnji sat. Dugo vremena se znalo da postoji, ali tek je 1930. g. engleski znanstvenik Bunning prvi upotrijebio izraz "biološki sat". Sve tajne tog "satnog mehanizma" još uvijek nisu otkrivene.

Trenutno je registrirano 160 bioritmova kojima je podložan ljudski organizam. Ti ritmovi imaju različitu periodičnost: vezani su uz rotaciju Zemlje oko svoje osi (traje 24 sata) pomoću vanjskih sinhronizatora koji su signali okoliša (dan-noć, svjetlo-tama...). Neki traju 20-28 sati, neki manje, dok su neki uređeni unutar 7 dana, jednog mjeseca ili godišnjih razdoblja. Također, svaka naša stanica posjeduje svoj vlastiti bioritam. Ona ne može raditi sve u isto vrijeme pa se u svezi s time primijetilo da lijekovi imaju različitu učinkovitost ovisno o satu kada se uzimaju. Masne stanice i masno tkivo također slijede vrlo precizne ritmove.

Mehanizmi stvaranja zaliha

Svaka naša masna stanica je mala, savršeno uređena tvornica koja radi 24 sata na dan. Njen zadatak je proizvoditi i trošiti zalihe "goriva" koje osiguravaju naše svakodnevne aktivnosti. Da bi stvorila zalihe, masna stanica preuzima iz krvotoka masne kiseline i šećere unesene hranom. Stanica je za to vrlo dobro opremljena, jer posjeduje dobro organizirane sustave za prikupljanje. U samoj masnoj stanici djeluje cijeli niz enzima kako bi od prikupljenih sastojaka proizveli velike molekule - trigliceride ili masnoće - koji su pohranjeni kao rezerva. Svim tim operacijama upravlja hormon inzulin. Uz njegovo prisustvo stanica prima naredbu "Spremi zalihe!", odmah aktivira sustav za preuzimanje sastojaka iz krvotoka i u isto vrijeme zatvara svoje izlaze - prelazi u fazu lipogeneze ili proizvodnje masnoća. Tako dugo dok je naša prehrana usklađena u tri obroka, sve je dobro. Razina inzulina u krvi 3 puta dostiže maksimalne vrijednosti tj. jednom za svaki obrok, a zatim se sat vremena nakon obroka vrijednost smanjuje. U određenom trenutku stanica koja više ne prima naredbu "Spremi zalihe!" dolazi u položaj "potrošnje zaliha" te započinje proces oslobađanja masnoća ili lipolize. Taj proces je to brži i intenzivniji što je veća potražnja za energijom tj. kada je čovjek fizički aktivan.

Stvari se pogoršavaju zbog činjenice da uopće nije potreban cijeli obrok da bi započelo izlučivaje inzulina. I najmanja užina dovoljna je da pokrene inzulin i njegovu naredbu: "Spremi zalihe!" te se odmah zaustavlja proces potrošnje zaliha i sve počinje ispočetka. Zbog toga je grickanje najveće zlo. Ako želimo smršaviti, prva stvar koju trebamo učiniti je sačuvati periodičnost obroka. Za povećanje tjelesne težine najviše je odgovoran poremećaj prirodnih ritmova našeg organizma zbog neredovitog uzimanja hrane i čestog grickanja, što često karakterizira naš način prehrane. Također trebate znati da je glavni katalizator izlučivanja hormona inzulina iz gušterače, šećer. No, šećeri se nalaze svuda. Na prvi pogled najbezazlenije izgleda krumpir. Treba upozoriti i na zašećerena pića - kava sa šećerom u 11 sati i eto! Ciklus je uništen. Voćni sokovi, gazirani napitci i druga pića podmukli su neprijatelj. Da! Želimo li smršaviti, moramo se odreći čak i "light" napitaka.
Nutricionisti dobro znaju da hranu većinom uzimamo nesvjesno (usta ne broje kalorije). Iz tog razloga oni od svojih pacijenata zahtijevaju da vode "dnevnik prehrane" u koji strogo bilježe sve što pojedu tijekom dana. To je ideja koju trebate zapamtiti kada se počnete debljati, a ne znate zašto. Još jedna pogreška je da nepostojeći ručak zamjenjujemo obilnom večerom. Na taj način pogoršavamo situaciju, jer organizam ima naviku većeg stvaranja zaliha navečer, a postotak hormona za potrošnju zaliha je najniži. Suprotno od današnje tendencija da se od večere napravi glavni obrok, večernji meni treba biti što slabiji. Da bismo bili idealno usklađeni s kronobiologijom, trebali bismo apsorbirati 70-80% količine dnevnih obroka u prvoj polovici dana.

Kako se oslobađaju zalihe?

Srećom, naše masno tkivo je vrlo dobro opremljeno i za oslobađanje masnoća, što je njegov drugi zadatak, budući mu je primarna uloga pribaviti gorivo za našu energetsku potrošnju. Masna stanica, kao što smo doznali, pohranjuje rezerve u obliku velikih molekula - triglicerida. Da bi ih pustila u krvotok, najprije ih treba razgraditi na manje dijelove. Trigliceridi kao takvi zaista ne mogu izaći iz stanice. Za razgradnju je zadužen enzim lipaza, prisutan u masnoj stanici. Da bi počela djelovati ne smije biti blokirana od strane inzulina, a zatim treba primiti naredbu: "Oslobodi zalihe!". Tu naredbu joj šalju dva hormona, adrenalin i noradrenalin, tzv. "hormoni stresa", jer ih zaista oslobađaju fizička aktivnost i stres (toplinski šok, fizički napad, mentalni stres...). Evo zbog čega je sjedilački način života koban za vitkost! Još je pogubniji kad se stvari zakompliciraju. Pod utjecajem hormona stresa, lipaza dijeli trigliceride na manje dijelove, masne kiseline i glicerol, i ispušta ih u krvotok. Masne kiseline se inače upotrebljavaju kao "gorivo za mišiće". Kada dođe do ove podjele, moguće su dvije stvari: ili se krećete i sagorite ih, ili se ne krećete pa neiskorištene ostaju u krvotoku, a masno tkivo, koje ne želi ništa ostaviti, pokupi ih i ponovo pretvori u trigliceride i pohrani u masnoj stanici.

Kronodijetetika

To nije dijeta, nego razumijevanje prehrane iz koje proizlazi različit način života u skladu s vašim bioritmovima. Ona vam neće omogućiti magično mršavljenje, ali će pomoći da postignete i s najmanje napora i prisile zadržite svoju težinu i figuru u najboljoj formi.

Nema komentara:

Objavi komentar