Vid se postupno razvija tijekom prve godine, a kada dijete učini prve samostalne korake približi se razini vida odrasle osobe

U ovom prikazu biti će riječi o karakterističnim razdobljima razvoja vida u djeteta kao i simptomima normalnog i poremećenog razvoja koja može uočiti bilo roditelj, bilo liječnik.

• Vid se postupno razvija tijekom prve godine, a kada dijete učini prve samostalne korake približi se razini vida odrasle osobe. Prije je prevladavalo mišljenje da dijete po porodu ništa ne vidi, što se pokazalo netočnim. Kod rođenja je vidni sustav djeteta formiran, ali je, kao i većina drugih struktura poput mozga ili nekih drugih organa (bubrezi, jetra), zapravo nezreo. Stoga novorođenče svijet oko sebe vidi samo kao izmjenu svjetla i sjene, ali bez boja. Primjećuje samo obrise predmeta, i to onih većih u njegovoj blizini. Vrlo jasno raspoznaje obrise lica i tijela majke i njenom blizinom se smiruje.
• U prvim mjesecima života, dijete još ne može kontrolirati mišiće koji pokreću očnu jabučicu pa ne može zaustaviti pogled na jednom predmetu tj. nije u stanju "fiksirati" predmet. Iz istog razloga, oba djetetova oka ne mogu istodobno gledati prema nosu (konvergencija) ili povremeno skrenuti u stranu (divergencija) te se dobiva dojam da dijete škilji (strabizam).
  U tom razdoblju, iznošenjem djeteta na izvor svjetla, npr. prema prozoru, majka može primijetiti da dijete zatvara oči, stiska vjeđe, a obje zjenice se sužavaju. Ovo je uredna reakcija djeteta na svjetlo, a znači da su prozirni mediji oka zdravi, a svjetlost prolazi i podražuje pozadinu oka (mrežnicu), uslijed čega se javlja opisana reakcija na svjetlost. Ako je ova reakcija odsutna ili prisutna samo na jednom oku, potrebno je potražiti savjet liječnika.
  Pregledom prednjeg segmenta oka liječnik može utvrditi promjene izgleda vjeđa, širine rasporka, treptanja i osjetljivosti na svjetlo.
  U slučaju povećanog očnog tlaka u djeteta se mogu uočiti povećane očne jabučice te povremena smanjena providnost rožnice koja može biti povećanog promjera. Može se javiti i suzenje. Potrebno ga je otkriti u prvom mjesecu života, moguće već prvih dana. Optimalna dob otkrivanja je do kraja 3. mjeseca života djeteta.
  Sličan izgled u prvom mjesecu života djeteta može biti kod visoke kratkovidnosti.
  Spontano titranje očiju može se uočiti u obliku grčeva koji mogu biti horizontalni, vertikalni ili rotatorni, a javljaju se već od novorođenačke dobi. Treba ga uočiti čim se pojavi, jer je često povezano s drugim smetnjama vida, a može biti i udruženo s neurološkim poremećajima.
  Nekoordinirani pokreti očiju javljaju se u 1. mjesecu života do razvoja refleksa fiksacije i normalna su pojava u dojenčeta.
• U drugom mjesecu života dijete počinje uočavati predmete jasnih boja, a obrisi predmeta postaju oštriji i jasniji pa uspije fiksirati predmet na udaljenosti od 25-30 cm, što je upravo razmak na kojem komunicira s majkom. Da bi utvrdili prati li predmete, djetetu se pokaže igračka jasnih boja (npr. crvene) na udaljenosti od oko 25 cm od njegovog lica i pokuša mu se privući pažnja. Kada se uoči da dijete prati igračku, treba je pomicati na jednu i drugu stranu do 45°. Ako dijete ne pokazuje sigurnu suradnju, preporuča se ponoviti test za mjesec dana.
• Početkom trećeg mjeseca života uočava se znatniji napredak u sveukupnom rastu i razvoju, posebno vidnog sustava i to zahvaljujući razvoju mrežnice, posebno njezina središnjeg dijela (makule) koje reagira na svjetlo. Dijete tada počinje jasnije gledati pa jasno uočava kontrast crno-bijelo, zaustavlja pogled na predmetu koji prepoznaje s njegovim detaljima. I lice majke raspoznaje znatno jasnije i s puno više detalja. Raznim gestama, pa tako i vidom, odgovara na majčin pogled i smiješak.
• U dobi od četvrtog mjeseca vidni sustav razvija osjet dubine, odnosno prostora. Dijete najprije pogledom slijedi predmet koji se u njegovom vidnom polju nalazi horizontalno, zatim vertikalno i to na udaljenosti od oko 25 cm. Opažanje udaljenosti moguće je zbog razvoja mehanizma akomodacije (prilagodbe). Očna leća je prirodno elastična i mijenja zakrivljenost ovisno o udaljenosti slike koju oko trenutno gleda, bez obzira radi li se o predmetu koji je blizu ili daleko. Dijete jasno vidi predmete na udaljenosti od jednog metra, dok su mu udaljeni predmeti još nejasni. Ako majka najprije približi predmet očima djeteta, a zatim ga pomakne na metar udaljenosti, dijete se naginje prema naprijed i nastoji uhvatiti predmet. U stanju je vidjeti predmet koji majka brzo pokreće pred njegovim očima, a ono ga želi uhvatiti. Može uhvatiti predmet koji vidi tek kada uskladi pokret ruke i procijeni udaljenost predmeta kojeg oko vidi (okulomotorna koordinacija).
• U šestom mjesecu života dijete jasno razlikuje oblike i boje predmeta, iako ne još sasvim jasno. U tom razdoblju razvija se binokularni vid tj. oči gledaju istodobno i na taj način gledaju sliku u isto vrijeme.
  Moguće je ispitati i koristi li dijete svako oko zasebno (tzv. obrambena reakcija). Dijete sjedi majci na krilu s leđima okrenutim prsima majke. Naizmjenično mu se pokrije jedno pa drugo oko i promatra ponašanje. Ukoliko se ne brani, nalaz je uredan. Ako se dijete kod pokrivanja jednog oka brani, znači da mu je pokriveno oko bolje, a oko koje nije bilo pokriveno slabovidno. Test treba ponoviti nakon mjesec dana i u slučaju istog nalaza uputiti ga okulisti. Pomoću obrambene reakcije može se otkriti slabovidnost, koja se definira kao djelomičan ili gotovo kompletan gubitak vida na jednom ili oba oka.
  Pomoću testa pokrivanja i otkrivanja oka (cover-uncover test), može se utvrditi postoji li škiljavost ili strabizam. Dijete sjedi majci na krilu s leđima okrenutim prsima majke. Ispitivač naizmjenično pokriva i otkriva desno i lijevo oko (dok dijete fiksira neki predmet ili džepnu svjetiljku) i promatra pokazuje li jedno ili drugo oko otklon prema unutra (k nosu) ili van. Ukoliko nema otklona, nalaz je uredan. Postojanje otklona ukazuje na škiljavost. To je stanje kod kojeg se vidne osovine očiju postavljaju u drugačiji položaj od onog koji odgovara fiziološkim uvjetima, a često se javlja uz refrakcijske anomalije i slabovidnost. U slučaju javljanja otklona potrebno je ponoviti test za mjesec dana i ukoliko je nalaz isti potrebno je dijete uputiti okulisti.
  Uz ove navedene testove, korisno je ispitati i pokretljivost mišića koji pokreću očnu jabučicu. Djetetu se pokaže privlačna igračka koju ono treba pratiti u 9 položaja: od gore preko vertikalne linije do dolje, od gore desno do dolje lijevo, od gore lijevo do dolje desno te od krajnje desno preko horizontale do krajnje lijevo. Ako izostane kretnja očne jabučice u nekom od opisanih položaja, potrebno je dijete odmah uputiti okulisti.
• S navršenom godinom dana dijete usavršava trodimenzionalni vid. Vidno polje mu se proširuje, a svijet vidi drugačijim, plastičnijim i manje ravnim nego u ranijim razdobljima razvoja. Razlikuje oblike predmeta - promatra okrugle forme, uočava da kocka ima više ploha. Počinje jasnije razlikovati boje, s time da bolje razlikuje jake boje, dok prepoznavanje nijansi dolazi u sljedećim godinama razvoja.
  U igri s djetetom majka mu treba davati predmete različitog oblika i promatrati kako se ono igra. Ako ih u ruci okreće i promatra svaki dio, ako ih približava pokušavajući usporediti svaki dio, znači da je dijete postiglo razvoj vida odrasle osobe i da shvaća da neki predmeti mogu mijenjati oblik, da kocka ima uglove i da je različita od kugle. Dijete jasno gleda u daljinu i raste mu zanimanje za sve što ga okružuje.
• Ukoliko razvoj vida slijedi uredne obrasce razvoja, u dobi od tri godine je potrebno odvesti dijete na prvi okulistički pregled.
• Pri općem sistematskom pregledu s tri godine života djeteta, potrebno je roditeljima dati primjerak E-testa da dijete nauče rukom pokazivati razne položaje slova E kako bi se s četri godine moglo pristupiti testu. Majka djetetu zatvori lijevo oko dok se ispituje desno oko. Ako dijete vidi sve znakove, nalaz je uredan. Ukoliko ne vidi zadnji znak to je još uredno, ali potrebna je kontrola za 2-3 mjeseca. Ukoliko dijete kod prvog pregleda vidi manje od trećeg reda gledano odozdo, potrebno je ponoviti pregled za mjesec dana.

Autori:
doc. dr. sc. Zora Zakanj, dr. med., spec. pedijatrije
prof. dr. sc. Josip Grgurić, spec. pedijatar / subspec. za dječju gastroenterologiju i prehranu