Završetkom sezone peludne alergije ulazimo u sezonu tzv. zimskih alergija. Iako traju cijelu godinu, tijekom sezone centralnoga grijanja simptomi alergija na prašinu, grinje i kućne ljubimce dodatno se pogoršavaju. Zato, osjetite li neke od simptoma poput kihanja, curenja nosa ili svrbeža, koji ne prolaze kao klasična prehlada, možda je riječ o alergiji izazvanoj inhalacijskim alergenima.
Što su inhalacijske alergije? To su alergije na tvari koje u organizam unosimo udisanjem, pelud, dlake kućnih ljubimaca, prašinu, grinje i plijesni. Među tri najčešće ubrajaju se alergija na pelud, grinje i kućne ljubimce, pa ćemo o njima reći i nešto više.
Peludna alergija - Sićušna peludna zrnca peludi trava, korova i drveća u sezoni cvatnje putuju zrakom i u organizmu ljudi osjetljivih na pelud izazivaju simptome sezonskoga alergijskog rinitisa. Najjači je alergen pelud ambrozije, koja cvate potkraj kolovoza te, kao i ostale alergogene biljke, izaziva curenje nosa, kihanje, svrbež očiju i nosa, te pojačano suzenje.
Grinje - Organizmi mikroskopske veličine koji nastanjuju ležajeve, madrace, posteljinu, sagove i tapiserije. Alergijsku reakciju izazivaju otpadne tvari koje grinje. Iako je riječ o alergiji koja traje cijelu godinu, u sezoni centralnoga grijanja, kad zagrijavamo stanove uz smanjeno provjetravanje, grinje se počinju više razmnožavati i proizvoditi veću količinu otpadnih tvari, pa se i alergijska reakcija u tom razdoblju češće manifestira. Alergija na grinje često je udružena s alergijom na prašinu.
Kućni ljubimci - Dlaka kućnih ljubimaca, mačaka i pasa dugo se smatrala glavnim uzrokom alergije na kućne ljubimce. Istina je, međutim, malo složenija. Istraživanja su pokazala da bjelančevine koje izlučuju uljne žlijezde životinja, a mogu se naći u njihovoj slini i mokraći, predstavljaju glavni uzrok alergijske reakcije na životinje. Kad se životinja liže, odnosno provodi higijenu, slina koja zaostaje na njezinoj koži i dlaci suši se i oslobađa alergogene bjelančevine u zrak. Naravno da one tada dolaze u kontakt sa sluznicom dišnog sustava, izazivajući svrbež i kihanje kao posljedicu razvoja alergijske reakcije. Zanimljivo je da je alergija na mačke jača od one na pse, budući da one više ližu svoje krzno, odnosno dlaku.
Što možete učiniti sami
Postoje određena pravila ponašanja i načina života koja vam mogu pomoći u smanjenju jačine alergijskih simptoma.
- Usisavajte što češće kako biste smanjili koncentraciju prašine, životinjske dlake i peludi.
- Izbjegavajte sagove, zavjese i tapiserije radi smanjenja koncentracije grinja i prašine.
- Poželjno je spavati na specijalnim madracima protiv grinja.
- Držite kućne ljubimce dalje od prostorija u kojima spavate.
- Češće provjetravajte stambene prostorije.
- U sezoni peludnih alergija:
- izbjegavajte sušenje rublja i posteljine na otvorenome,
- smanjite na najmanju moguću mjeru jutarnje aktivnosti na otvorenome, jer je tada koncentracija peludi najveća. - Ako je moguće, koristite klimatizirane prostore kako ne biste morali imati otvorene prozore.
Ako su simptomi alergije toliko jaki da vam onemogućuju normalan svakodnevni život, porazgovarajte sa svojim liječnikom i provedite alergološko testiranje. Rezultati testiranja pomoći će u pravilnu usmjeravanju liječenja, a vama olakšati prilagodbu ponašanja i načina života.
Trebalo bi, ako je moguće, izbjegavati alergen, odnosno uzrok alergijske reakcije, što je svakako vrlo korisno i spada u prve smjernice alergijske terapije. Naime, svi problemi osoba alergičnih na inhalacijske alergene počinju u trenutku kad alergen preko nosne sluznice dođe u kontakt s imunološkim stanicama. U slučaju alergije na neki od prethodno nabrojanih inhalacijskih alergena (grinje, prašina, kućni ljubimci), jedan od načina da pokušate spriječiti kontakt alergena s nosnom sluznicom i tako izbjegnete razvoj ili umanjite alergijske simptome je mehanički. Novi proizvod na našem tržištu, Nasaleze prah u spreju, upravo djeluje po tom načelu. Nakon udisanja, u doticaju sa sekretom prisutnim na nosnoj sluznici, pretvara se u gel koji na mehanički način sprječava kontakt alergena i nosne sluznice i tako nema pokretanja alergijske reakcije. Također je korisno nekoliko puta na dan ispirati sluznicu nosa i tako ukloniti nakupljene alergene. U tu svrhu može poslužiti fiziološka otopina u spreju (npr. Nisita). I ne zaboravite, učestalo provjetravanje i niže temperature u prostorijama za spavanje vrlo su važni i mogu biti od velike pomoći u smanjivanju simptoma "zimskih" alergija.
Autor:
Ivana Topolovec, mr. pharm.
Nema komentara:
Objavi komentar