Pretraži ovaj blog

petak, 18. prosinca 2009.

Srce i krvne žile pod kapom vitamina E

Vitamin E naziv je za grupu od osam sastojaka i njihovih derivata koji se u prirodi obično nalaze zajedno, a u tijelu imaju slične biološke aktivnosti. To su aromatska viskozna ulja topiva u mastima, koja variraju od bezbojne do svijetložute boje. Nazivaju se tokoferoli, a njihovi trinezasićeni analozi tokotrijenoli. Obe skupine su prema svojoj važnosti i snazi aktivnosti u tijelu dobile nazive prema grčkoj abecedi: alfa, beta, gama i delta.
Alfa-tokoferol najaktivniji je od svih i zato se najviše primjenjuje u prevenciji i liječenju bolesti i ujedno je glavni oblik vitamina E koji nalazimo u životinjskim mastima i uljima. Jedan je od glavnih antioksidanata u tijelu i najvažniji antioksidant topiv u mastima. Neophodan je u oplodnji i razmnožavanju, za zdravlje crvenih krvnih stanica, mišića, živaca i krvnih žila i jedan je od vitamina-prirodnih hipolipemika jer smanjuje razinu štetnih masti i kolesterola u krvi.
Američki znanstvenik prof. dr. Evans prvi je otkrio vitamin E 1922. Tijekom prvih 20 godina istraživanja pokazalo se da je neophodan za razmnožavanje životinja te da se u nedostatku javljaju degeneracije spolnih funkcija u muških i ženskih životinja koje onemogućuju normalno razmnožavanje. Tijekom sljedećih 20-tak godina otkriva se da je vitamin E prijeko potreban i za život ljudi, osobito pravilan rad mišića i živaca. Nedostatak dovodi do degeneracije mišića i živaca i depigmentacije zubne cakline.
Nedavna istraživanja pokazuju da je vitamin E jedan od glavnih vitamina antioksidanata u tijelu i glavni antioksidant topiv u mastima kao i da je neobično djelotvoran hipolipemik tj. sredstvo koje snižava razinu štetnih masnoća u krvi i sprječava njihovo gomilanje na unutarnjim stjenkama krvnih žila. Iz toga proizlazi njegova djelotvornost u prevenciji i liječenju krvožilnih poremećaja kao što je ateroskleroza.
Vitamin E pokazao se vrlo učinkovitim i u liječenju hemolitične anemije u djece i odraslih. Kao antioksidant sprječava i mnoge poremećaje koji se pripisuju prirodnom procesu starenja, tako da se dugo smatrao vitaminom koji sprječava starenje (više o tome vidi u knjizi Vitamini: priručnik za svakog liječnika i svaku obitelj).

Kontrola procesa ateroskleroze

Ateroskleroza je degenerativna bolest krvnih žila, u sklopu koje dolazi do stvaranja naslaga na unutarnjim stjenkama žila što dovodi do njihovog otvrdnuća, oštećenja i sužavanja. Rezultira smanjenim pritjecanjem krvi u srce što može uzrokovati anginu pektoris i srčani udar ili pak demenciju ili moždani udar ako je riječ o arterijama koje krvlju opskrbljuju mozak.
Kolesterol je masna tvar neophodna za normalan rad organizma. Potreban je u mnogim tjelesnim procesima, ali u većim količinama može proizvesti velike štete, osobito ako postoji poremećaj u njegovu metabolizmu.
Rizični čimbenici su i pušenje, starija životna dob, visoki krvni tlak i bolesti poput šećerne bolesti. U oboljelih od šećerne bolesti metabolizam masti je poremećen i postoji vrlo veliki rizik od obolijevanja od ove teške bolesti. Procjenjuje se da se čak oko 80% svih smrti oboljelih od šećerne bolesti može pripisati krvožilnim poremećajima.
Vitamin E jedan je od glavnih vitamina koji se pokazao vrlo djelotvornim u sprječavanju i liječenju krvožilnih poremećaja u oboljelih od šećerne bolesti, uključujući i dijabetičko stopalo.
Kolesterol i trigliceridi se kao takvi bez pomoći nekih proteina ne mogu otopiti i prenositi krvlju. Spojevi proteina i masti koji se formiraju pri transportu masti nazivaju se lipoproteini. Po svojoj gustoći i veličini mogu se podijeliti u nekoliko grupa. Najmanji i najgušći nazivaju se lipoproteini visoke gustoće (HDL). Smatraju se korisnima jer prenose kolesterol do jetara gdje se razgrađuje i uklanja iz tijela. Nasuprot njima, lipoproteini niske gustoće (LDL) smatraju se štetnim, a njihova količina u krvi izravno povezuje s oboljenjima od srčano-žilnih bolesti. Zbog toga se sredstva koja kontroliraju njihovu razinu u krvi smatraju korisnim. Tu ponajprije spadaju prirodni hipolipemici kao što su vitamin E, vitamin C i niacin.
Za razliku od lijekova hipolipemika koji se danas koriste u medicinskoj praksi (npr. lijekovi iz porodice statina i dr.), vitamin E ne izaziva nuspojave, a pokazao se vrlo djelotvornim i u snižavanju razine lipoproteina niske gustoće i sprječavanju stvaranja krvnog ugruška. U kombinaciji s vitaminom C i niacinom, vitamin E neobično je djelotvorno sredstvo za prevenciju, liječenje i kontrolu ateroskleroze.
Vitamin E ima veliki utjecaj na omjer između lipoproteina visoke i niske gustoće: povećava razinu lipoproteina visoke gustoće, a znatno smanjuje razinu lipoproteina niske gustoće, tako da njihov omjer postaje povoljniji. Time smanjuje opasnost od razvijanja srčano-žilnih i moždano-žilnih bolesti. Osim toga, djelotvorno sprječava oksidaciju ovih lipoproteina, čime također štiti od srčano-žilnih i moždano-žilnih oboljenja. Rezultati nedavnih istraživanja jasno pokazuju da stvarna opasnost od lipoproteina niske gustoće leži upravo u tome što oni vrlo lako oksidiraju zbog čega se oštećuju. Tako oštećeni, spremno se lijepe na unutarnje stjenke krvnih žila, stvarajući na njima naslage, dok neoštećeni ne predstavljaju toliku opasnost za zdravlje krvnih žila. Kao antioksidans, vitamin E je upravo vrlo djelotvorno sredstvo u borbi protiv ateroskleroze pa bi se svakako trebao primjenjivati u medicinskoj praksi u prevenciji i liječenju ove bolesti.

Istraživanja jasno pokazuju da konzumiranje dodatnog vitamina E smanjuje rizik od razvijanja ateroskleroze u muškaraca i žena. Nastanak srčano-žilnih i moždano-žilnih bolesti izravno je proporcionalno povezan sa statusom vitamina E u tijelu. Uz to, ovaj vitamin štiti i protiv infarkta srca bolesnike koji već boluju od ateroskleroze. Jedno istraživanje, u kojemu je vitamin E bio davan bolesnicima koji su preboljeli srčani infarkt u dozama od 500 do 1000 IJ na dan, pokazalo je da je ta količina potpuno spriječila ponovnu pojavu infarkta srca u ovih bolesnika, što se inače događa u najvećem broju slučajeva. Međutim, doziranje je veoma važno. Doze manje od 100 IJ na dan rijetko imaju ikakav učinak. Jedino se u slučaju reumatske groznice u srčanih bolesnika ne preporučuje uzimati više od 150 IU vitamina E na dan.

U borbi protiv stvaranja krvnog ugruška

Koronarna tromboza, još jedan uzrok srčanih oboljenja i smrti, je bolest u kojoj je protok krvi u srce smanjen ili sasvim obustavljen zbog postojanja krvnog ugruška. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da je vitamin E odlično preventivno i terapijsko sredstvo protiv ove krvožilne bolesti jer djelotvorno sprječava agregaciju trombocita, čime sprječava stvaranje krvnog ugruška. Naime, vitamin E utječe na arakidonsku kiselinu i stvaranje tromboksana, hormona koji uvjetuje skupljanje trombocita i sužavanje krvnih žila u procesu zaustavljanja krvarenja.
Trombociti (krvne pločice) su sićušne bezbojne krvne stanice nužne u procesu zgrušavanja krvi (npr. kada ozlijedimo krvnu žilu, oni se gomilaju na mjestu ozljede kako bi zatvorili pukotinu u krvnoj žili i zaustavili krvarenje).

Proširene vene i tromboflebitis - Vitamin E vrlo je djelotvoran i u liječenju proširenih vena i tromboflebitisa. Tromboflebitis je pojava krvnog ugruška (tromba) u veni uz razvijanje upalnog procesa. Najčešće se pojavljuje u venama nogu. U rijetkim slučajevima može se dogoditi da se dijelovi krvnog ugruška otkinu i krvnom strujom prenesu u arterije pluća. Tako nastaje plućna embolija, poremećaj koji vrlo lako može uzrokovati smrt. Često je nužan operativni zahvat, koji obično ne rješava stvarni uzrok poremećaja pa ni daljnje stvaranje ugrušaka.
Vitamin E učinkovito sprječava nastajanje ugruška pa se može primijeniti u prevenciji i u liječenju tromboflebitisa i plućne embolije. Rezultati nekih istraživanja jasno pokazuju da vitamin E u dozama od oko 400 ili 500 IJ na dan smanjuje rizik od tromboflebitisa i plućne embolije. Neki liječnici su uz ove doze vitamina E intravenozno primjenjivali i kalcijev glukonat (10% 10 mililitarne otopine na dan). Rezultati istraživanja pokazali su da je tamo gdje se vitamin E nije primijenio, opasnost od periferne venske tromboze bila dvostruko veća, od pojave plućne embolije čak šest puta veća, a smrtnost od plućne embolije čak devet puta veća.

Autor:
Mirjana Lovrić, nutricionist

Nema komentara:

Objavi komentar