Mršavljenje - koju dijetu odabrati

Većina ljudi koja je nezadovoljna vlastitom tjelesnom težinom pokušava različitim dijetama predloženim u knjigama, časopisima, na internetu ili prema preporuci prijatelja, doći do željene tjelesne težine. Brze, obećavajuće dijete koje jamče jednostavan gubitak kilograma dovode do stanja iscrpljenosti, pune su ograničenja i uskraćivanja, a njihovi sljedbenici uporno važu svaki gram mesa, voća, povrća, pa čak i zelene salate. I svake godine iskušavaju najnoviju hit-dijetu, nadajući se čudu.
Mnoge takve dijete zvuče nevjerojatno i teško je povjerovati da će netko jedan dan jesti pečeni krumpir, drugi dan jagode, treći čokoladu i mršavjeti. Ipak, mnoštvo dijetnih preporuka od nepoznatih autora drži ljude u uvjerenju da će kombiniranjem hrane na nov nutricionistički način zauvijek izgubiti višak kilograma. Svoju popularnost stječu promoviranjem brzoga i lakoga gubitka kilograma, a svi koji očajnički pokušavaju izgubiti kilograme zainteresirani su samo za brza i jednostavna rješenja problema. No, takav pristup, dugoročno gledano, nije zdrav i ne bi se smio uplitati u fiziologiju organizma, nego bi trebao dugoročno poboljšati zdravlje.
Koju dijetu odabrati kad iz dana u dan slušamo o novim hit-dijetama? Postoji cijeli niz dijeta za mršavljenje, stoga donosimo samo one "najpopularnije".

Atkinsonova dijeta - Ograničava unos ugljikohidrata na 20 do 60 g dnevno, a dopušta sve vrste mesa, jaja i sireva. Isključena je većina grahorica, zrnatih plodova, tjestenine, riže i kruha, pa čak i voća te nekih vrsta povrća. Točnije, sve što zovemo ugljikohidratima. Jasno je da se gubitak tjelesne mase zasniva na potrošnji vlastitih rezervi masnoća. Nakon dvotjednog provođenja dijete povećava se unos ugljikohidrata na 40 g dnevno. Usporedbe radi, 5 dag piletine ili 15 dag sira sadrži 5 g ugljikohidrata.
Nakon takvoga postupnog uvođenja ugljikohidrata dopušteno je u jelovnik pomalo uvoditi voće. Bez nedovoljna unosa ugljikohidrata, organizam počinje iskorištavati rezerve glikogena uz slabo iskorištavanje masti te dolazi do stvaranja ketona koji se nakupljaju u krvotoku, a moraju izlučiti putem bubrega. Simptomi su dobro poznati: žeđ, učestalo mokrenje, opća slabost, ubrzano disanje, a osoba ima miris po acetonu. Mnogi nutricionisti ne slažu se s ovakvim načinom prehrane, jer ma kako bila djelotvorna, ostavlja posljedice za zdravlje. Dijeta sadrži veće količine zasićenih masnoća, a time i potencijalni rizik od ateroskleroze. S druge strane, namirnice koje su izbačene iz prehrane (voće, povrće i sjemenke) upravo štite od kardiovaskularnih bolesti.

Dijeta čarobnom juhom - Nije ništa drugo doli dijeta Mayo klinike u kojoj je svaki dan propisana točno određena vrsta hrane, uz pijenje većih količina juhe koja se sastoji od luka, zelene paprike, rajčice, celera, kupusa i pileće ili goveđe kocke za juhu. Upravo ta juha djeluje poput diuretika, odnosno pospješuje mokrenje, pa doista kazaljka na vagi pokazuje manje. Ali riječ je samo o gubitku tjelesne tekućine. Nakon trećeg dana čarobna juha izaziva gađenje, počinje "izlaziti na uši", a put do vitke linije ipak traje znatno dulje.

Montignacova dijeta - Temelji se na određenoj kombinaciji namirnica, što znači da prehrana nije toliko ograničavajuća na kalorijama, nego selektivna. Odabirom pravilnih kombinacija jamči djelotvorno mršavljenje i održanje postignute željene težine po načelu "nije važno koliko, nego što jedem".

Hayova dijeta - Zasniva se na istom načelu. Prema dr. Hayu, osnovni uzrok zdravstvenih tegoba je kiselost (acidoza) organizma koja se javlja zbog stvaranja i nakupljanja kiselina koje su produkt metabolizma koncentriranih proteina kao što su meso, riba, jaja, mlijeko. Odvajanje pojedinih namirnica, konkretnije nemiješanje ugljikohidrata s proteinima, zasniva se na činjenici da i jedni i drugi trebaju različite enzime za razgradnju. Stoga se mogu kombinirati proteinske namirnice i povrće, ugljikohidrati i povrće, ali nikad proteini s ugljikohidratima. Pojednostavljeno, povrće treba jesti s mesom, ribom, tjesteninom, rižom, krumpirom, a izbjegavati klasične kombinacije poput mesa i krumpira.

Dijeta po krvnim grupama - Ova dijeta, čiji je začetnik dr. Peter D’Adamo, temelji se na ideji da bi ljudi trebali planirati prehranu ovisno o svojoj krvnoj grupi, a zasniva se na načelima evolucije i proučavanju prehrambenih navika naših predaka. Za svaku krvnu grupu namirnice se svrstavaju kao preporučljive, neutralne i one koje treba izbjegavati. Tako se formiraju i liste namirnica za pojedinu krvnu grupu.
Osobe koje imaju krvnu grupu 0 trebaju prehranu temeljiti na namirnicama životinjskog podrijetla i povrću, a dopuštene su i sve vrste voća. Osobe s krvnom grupom A trebale bi konzumirati veće količine namirnica biljnog podrijetla: povrće, grahorice i cjelovite žitarice. Dopušteno je i voće, povremeno konzumiranje mesa, s prednošću peradi i fermentiranih mliječnih proizvoda. Osobama s krvnom grupom B dopuštena je najveća prehrambena raznolikost, a osobama s krvnom grupom AB predlažu se namirnice poput puretine, janjetine, mlijeka i mliječnih proizvoda, tjestenine, kupusa, prokulice i kukuruza.
Općenito gledano, najviše su zakinute osobe s krvnom grupom 0, a velike količine mesa mogu rezultirati prevelikim unosom zasićenih masnih kiselina odgovornih za kardiovaskularne bolesti. Nutricionistički je neprihvaćena jer nema dovoljnu znanstvenu utemeljenost.

Zona dijeta - Razvio je i popularizirao dr. Sears, a temelji se na održavanju određenog omjera inzulina i glukagona, važnih regulatora metabolizma ugljikohidrata. Održavanje pravilnog odnosa tih hormona, prema Searsu, pridonosi ravnoteži eikosanoida (supstancije slične hormonima koji se sintetiziraju iz višestruko nezasićenih masnih kiselina). Nadalje, ako je prehrana uravnotežena tako da 40 posto ukupnih kalorija potječe od ugljikohidrata, 30 posto od proteina i 30 posto od masti, idealna je za održavanje dobrog omjera inzulina i glukagona, važnih regulatora metabolizma ugljikohidrata.
Mnogi sportaši provode zona dijetu vjerujući da ona poboljšava kompoziciju tjelesne mase i omogućuje bolje sportske performanse. Dijeta je postavljena na dobrim temeljima, s bogatstvom voća i povrća, no zahtijeva potrebno znanje u slaganju tzv. blokova hrane, što je čini kompliciranom u odnosu na druge.

Zašto rijetki uspijevaju?

Istina o mršavljenju je bolna i mnogo drukčija - nema svemoguće tablete niti čarobne dijete. Bez obzira na popularne dijete, koje nas uvjeravaju na određene promjene metabolizma i ubrzavanje mršavljenja, ljudski se organizam ne može oduprijeti zakonima termodinamike.
Stvar je vrlo jednostavna - da biste smršavjeli, morate potrošiti više energije nego što je hranom unosite. Laički rečeno, morate jesti manje, a više se kretati. Zvuči vam poznato? Pa zašto onda samo rijetki uspijevaju?

Za početak, pokušajte usvojiti sljedeće činjenice...

• Dijeta nije izgladnjivanje, tj. biti na dijeti ne znači ništa ne jesti - Strogo redukcijska prehrana sa sobom nosi niz posljedica, poput anemije, umora, razdražljivosti, pada imuniteta, loše kvalitete kose i noktiju. Svaka osoba koja kreće na redukciju tjelesne težine mora izračunati svoj bazalni metabolizam, tj.energiju koja joj je potrebna za obavljanje osnovnih fizioloških funkcija. Dijete ispod 1000 kcal iscrpljuju organizam i u konačnici završavaju poznatim jo-jo efektom - kilogrami se vraćaju brže nego što su nestali.
• Provoditi redukciju težine zahtijeva veliku volju i upornost - Najvažniji čimbenik uspjeha je upornost. Ništa se ne postiže preko noći, a promjena i usvajanje pravilnih prehrambenih navika put je do sretnog kraja mršavljenja, a to je često mjesto gdje većina zakaže. Mršavljenje je dugotrajan proces i samo postupan gubitak kilograma jamči trajni uspjeh.
• Ne preskačite obroke, a pogotovo doručak u nadi da ćete brže mršavjeti - Mnogi koji se brzinski žele riješiti nakupljenog viška kilograma upadaju u zamku preskakanja obroka. Velik dio dana gladuju, a u fazi gladovanja organizam se ponaša krajnje racionalno: prilagođava se novonastaloj situaciji i štedljivo troši energiju. Zvuči nemoguće, ali proces mršavljenja se usporava.
• U redukciji tjelesne težine treba postaviti realne ciljeve - Motivi za mršavljenje su različiti. No, glavni bi trebao biti samo jedan - zdravlje! Bolji izgled samo je bonus.
• Tjelesna aktivnost troši kalorije - Promjena prehrambenih navika uz pojačanu tjelesnu aktivnost pobjednička je kombinacija mršavljenja. Nije nužno svakodnevno znojenje u teretani. Od velike koristi bit će žustro hodanje, rolanje, vožnja bicikla ili plivanje. Odaberite aktivnost koja najbolje odgovara vašem dnevnom ritmu.
• Mršavite pod nadzorom stručnjaka za prehranu - Prije negoli se upustite u program mršavljenja, razgovarajte s nutricionistom jer će vam na osnovi vaših individualnih potreba pomoći odabrati najzdraviji i najsigurniji način mršavljenja. Jedna dijeta nije primjenjiva na svaku osobu, jer je svaka individualno različita s obzirom na metabolizam, vrstu posla koji obavlja, dob, spol i sl.

Na kraju možemo zaključiti: gubiti kilograme i nije tako teško, ali održati postignutu težinu znatno je teže. Često tada bacamo krivnju na primijenjenu dijetu, no problem leži u nama samima. I najbolje planirane dijete izgubit će smisao onog trenutka kad dobre namjere ne budu mogle kontrolirati klimavu obvezu prema trajnoj promjeni načina života.

Autor:
Suzana Tomašević, dipl. nutricionist