Prvi povijesni zapisi o koprivi (Urtica dioica L. - Urticaceae) mogu se naći u I. stoljeću, kada se koristila kao lijek protiv opće slabosti te kao sredstvo za "čišćenje" organizma. U doba Grka koristila se kao svježa biljka za masažu protiv reumatskih bolova. Kako vidimo, njezina uporaba poznata je od davnina. Danas se kopriva također uvelike koristi u narodnoj medicini, a poznata je po tome što utječe na izmjenu tvari u organizmu, potiče izlučivanje probavnih sokova i probavu masnoća.
Kako izgleda?
Riječ je o biljci visine 60 do 80 cm. Visoka, uspravna, s nasuprotnim srcoliko šiljastim te grubo nazubljenim listovima kratkih peteljki. Lišće i peteljke imaju krhke dlačice. Vrh se na dodir odlomi te iz listova izlazi sok koji peče te izaziva crvenilo na koži. Zelenosivi cvjetići vise iz listova.
Gdje je možemo pronaći?
Kopriva raste posvuda, u cijelom svijetu, osim u tropskim i arktičkim krajevima. Možemo je naći na zapuštenim mjestima, rubovima šuma, obalama rijeka, potoka i uz ograde kao korov.
Kada se bere?
Kopriva cvjeta od lipnja do rujna. U ljekovite svrhe koriste se korijen, nadzemni djelovi biljke i listovi. Korijenje se skuplja u proljeće i jesen, vrhovi mladih grančica s lišćem u proljeće, a cijela stabljika s cvjetovima cijele godine.
Zašto je ljekovita?
Kopriva sadrži znatnu količinu klorofila, mineralnih soli (kalcij, kalij, fosfor, željezo) te vitamina C i provitamina A. Osim toga, u njoj je mnogo flavonoida, triterpena, sterola i drugih sastojaka koji pozitivno djeluju na naš organizam.
Kako djeluje i kada se primjenjuje?
Zbog željeza primjenjuje se kod slabokrvnih osoba jer utječe na stvaranje većeg broja crvenih krvnih zrnaca. Najčešća područja primjene danas su poboljšano mokrenje, reumatske tegobe te poticanje lučenja mlijeka u dojilja. Veliku primjenu ima i u kozmetičke svrhe. Ekstrakt korijena nalazi se u proizvodima protiv otpadanja kose.
Ima li nuspojava?
Primjenom gotovih preparata u propisanim dozama nuspojave nisu zapažene. No, moramo pripaziti jer visoke doze mogu izazvati crvenilo kože i opstipaciju. Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer može oštetiti bubrege. S obzirom na to da utječe na pojačano lučenje mokraće, kod česte primjene treba pripaziti na gubitak kalija te uzimati hranu bogatu tim mineralom.
Kako se priprema čaj od koprive?
Stručak mladih listova koprive treba kuhati 15 minuta u litri vode, procijediti i popiti tijekom dana. Čaj se preporučuje piti mjesec dana.
Ako niste znali...
Koprivu vrlo rijetko možemo naći na jelovnicima, iako je riječ o ukusnoj namirnici koja se može pripremiti kuhana kao špinat ili isjeckana s jajima kao omlet.
Autor:
Mirna Radošević, mr. pharm.
Nema komentara:
Objavi komentar