Pretraži ovaj blog

petak, 18. prosinca 2009.

Što trebate znati o kašlju

Kako bismo se snašli u mnoštvu lijekova, trebamo znati osnovne postavke o vrstama kašlja, što je preduvjet pravilnu pristupu liječenju
S obzirom na to da je vrijeme učestalih upala dišnih putova koje u najviše slučajeva prati kašalj, valja znati kako on nastaje i kako ga liječiti. Definiramo ga kao iznenadan, eksplozivan izdisajni manevar koji teži odstraniti tvari iz dišnih putova. Bolesnici i nedovoljno iskusni liječnici kašalj poistovjećuju s bronhitisom (najčešće bakterijskim) i određuju terapiju antibioticima te različitim sredstvima koji potiču iskašljavanje. Paleta je tih lijekova uistinu impresivna i oni zauzimaju najviše mjesta na policama ljekarni. To su najrazličitiji sirupi, tablete, kapi, masti za utrljavanje u kožu, sredstva za inhaliranje, itd. Da bismo se snašli u šumi tih lijekova, trebamo znati osnove o vrstama kašlja, što je preduvjet pravilnu pristupu liječenju.

Postavljanjem pitanja bolesniku treba odrediti koliko kašalj traje, mijenja li se njegov karakter, što ga potiče (hladan zrak, govor, položaj tijela, napor, hrana i piće, doba dana), je li isključivo suh ili je udružen sa stvaranjem iskašljaja, bolovima u grlu, iza prsne kosti ili u plućima, prate li ga promuklost, zaduha, vrtoglavica ili neki drugi simptomi. Treba utvrditi i boluje li bolesnik od neke druge bolesti koju trenutačno ne povezujemo s kašljem, ali se naknadno može zaključiti da mu je ona jedini uzrok (tumori, bolesti srca, bubrega, neke autoimune bolesti i drugo).
Kada dobijemo odgovore na sva ta pitanja, dobivamo ispravnu predodžbu o čemu je zapravo riječ, što je od neprocjenjive koristi u odluci o poduzimanju daljnjih dijagnostičkih zahvata i određivanju ispravne terapije. U nastavku ćemo spomenuti najčešće vrste kašlja.

Laringelani kašalj (kašalj iz grla) - Javlja se iznenadnim napadima, po karakteru je zaglušujući, bez iskašljaja, pri kojem bolesnik obično nema vremena udahnuti (što može uzrokovati vrtoglavicu), često prati upalu i nadražaj u grlu. Obično bolesnik sam kaže da se kašalj javi nakon osjećaja škakljanja u grlu. Prate ga najčešće simptomi upale ždrijela.

Trahealni kašalj (kašalj iz dušnika) - Po karakteru sličan prethodnome, uz prizvuke "laveža". Prate ga prilično jaki bolovi iza prsne kosti. Javlja se kod upale dušnika (traheje). U početku je, dok traju bolovi, suh, a slijedi iskašljavanje, obično gustoga, krpičastog sekreta.

Kašalj kod bronhitisa - Kašalj koji se javlja kod akutnog bronhitisa obično nema prethodno navedenih simptoma. Traje stalno, bez karakterističnih napada. U početku je suh i neproduktivan, a potom iskašljaj može biti proziran, što obično karakterizira virusne infekcije ili je, pak, žućkast do zelenkast, što je znak da je nastupila bakterijska infekcija. Kronični bronhitis (najčešće u pušača) obično prate karakteristični napadi kašlja izjutra: traju dok se ne iskašlje oskudni, gusti sekret koji se tijekom noći nakupi u dišnim putovima.

Astmatski kašalj - Javlja se kod opstruktivnih bolesti pluća (npr. astme). Obično je nadražajan, a kod blažih oblika bolesti potiče ga dubok udah, udisanje hladnog zraka, smijanje. Nakon napada kašlja obično se u plućima osjeti otežan izdah i sviranje u prsima.

Kašalj pri hranjenju - Napadi kašlja koji se javljaju nakon uzimanja hrane (obično tekuće) mogu značiti uspostavu veze između jednjaka i dišnog sustava (tzv. fistula), što često vidimo kod tumora pluća ili jednjaka. Kod starijih ljudi kod kojih je poremećen refleks gutanja (npr. zbog Parkinsonove bolesti) također se može javljati nakon uzimanja hrane ili pića jer dio sadržaja može doći u dišni sustav.

Kašalj s primjesama krvi - Pojavu krvi u iskašljaju uvijek moramo ozbiljno shvatiti jer je česta kod tumora pluća. U tim su slučajevima napadi kašlja jaki, bez prekida, bolesnik često izgubi svijest ili poplavi. Pažljivim ispitivanjem bolesnika obično otkrijemo i druge simptome maligne bolesti. Važno je napomenuti kako se tragovi krvi u iskašljaju mogu pojaviti kod svakoga jakoga i dugotrajnog kašlja zbog ozljeđivanja sluznice dišnog sustava, ali se brzo izgube.

Kašalj kod apscesa i bronhiektazija - Iskašljavanje većih količina gnojnog iskašljaja koji zaudaraju znak je raspadanja tkiva pluća kod plućnog apscesa. To može biti bolest sama za sebe ili je posljedica zatvaranja bronha stranim tijelom ili bronhijektazije, kod kojih se u vrećastim proširenjima bronha nakuplja sekret. Kašalj i količina iskašljaja znaju se povećavati promjenom položaja tijela.

Kašalj kod srčanih bolesti - Kašalj koji prati zaduha i koji se pojačava pri naporu ili vodoravnom položaju tijela obično je znak popuštanja srca i zastoja u plućima. Iskašljaj je pjenušav, vodenast. Na plućima se čuje karakteristično pucketanje.

Kašalj kod fibroze pluća - Kod plućnih fibroza dolazi do pretvaranja pluća u čvrsto fibrozno tkivo. Prati ih jak, nadražajan kašalj, osobito izražen pri naporu.

Uzrok kašlja određuje i terapijski pristup

Kao što smo spomenuli, kod kašlja je vrlo važno razgovarati s bolesnikom kako bi se dobile sve važne informacije koje će nam pomoći da odmah postavimo dijagnozu ili, pak, uključimo dodatne pretrage koje će nam razjasniti njegov uzrok.
Shodno postavljenoj dijagnozi, određuje se i odgovarajuća terapija.

  • Kašalj kao posljedica primarne bolesti - Ako je kašalj posljedica primarne bolesti (tumora, astme, srčanih oboljenja, stranih tijela u bronhima, neuroloških poremećaja i dr.), liječenje se usmjerava na primarnu bolest, čime se rješava i problem kašlja.
  • Kašalj kao posljedica upale ili iritacije sluznice dišnog sustava - Ako je kašalj posljedica upale ili iritacije sluznice dišnog sustava, važno je zaključiti je li posrijedi bakterijska infekcija ili su upala i iritacija samo posljedice prehlade ili virusne infekcije. Kao što je rečeno, izgled iskašljaja (po mogućnosti i mikroskopski pregled) može pomoći u zaključku. Pojava žućkaste ili zelekaste boje obično je znak bakterijske infekcije, osobito ako je bolest praćena povišenom temperaturom. Tada je preporučljivo uključiti antibiotike. Oni nisu potrebni ako je kašalj suh i nadražajan ili je sekret proziran. Tada se uključuje tzv. simptomatska terapija. Lijekovi protiv kašlja (antitusici) smanjuju refleks kašlja lokalno ili centralno djelovanjem na mozak. Obično se daju u slučajevima nepodnošljivih napada koji remete svakodnevni život i san bolesnika. Ako je iskašljavanje otežano, odgovarajućom hidracijom organizma i primjenom mukolitika nastoji se smanjiti konzistencija iskašljaja i olakšati iskašljavanje. Danas na tržištu postoje različiti sintetični mukolitici, ali i mukolitici na prirodnoj bazi. Antihistaminici i inhalacijski kortikosteroidi indicirani su u slučajevima alergijske upale sluznice dišnog sustava. U slučaju astme uz njih se dodaje i bronhodilatator (širi bronhe). Kod grlenog kašlja korisna je primjena tzv. demulcijensa u obliku pastila koji stvaraju zaštitni sloj u ždrijelu i onemogućuju uspostavu refleksa kašlja. Posebno mjesto zauzima medicinska inhalacijska terapija. Primjenom tlačnih ili ultrazvučnih raspršivača otopine različitih sredstava (od antibiotika i kortikosteroida do mukolitika ili lokalnih anestetika) mogu se raspršiti u mikronske kapi koje se inhaliraju putem odgovarajućih maski ili usnika. Takav način liječenja sve se više primjenjuje i daje najbolje rezultate u liječenju kašlja različitih uzroka.
Autor:
prim. dr. sc. Ivan Čučević, spec. pulmolog

Nema komentara:

Objavi komentar