Činjenica da znanstvenici već dugo pokušavaju (i uspijevaju) dokazati da nikotin izaziva ovisnost, iznenađuje i iritira. Kao da ta istina nije očigledna iz iskaza i ponašanja samih pušača! Korisno je, međutim, proučavanje fizioloških mehanizama putem kojih nastaje i održava se ova i druge ovisnosti: utvrđivanje tih mehanizama u konačnici će pomoći uklanjanju ovisnosti.
U posljednjih nekoliko godina znanstvenici su napokon otkrili nekoliko moždanih struktura i supstancija koje sudjeluju u razvoju nikotinske ovisnosti te vjeruju da će uskoro iz tih spoznaja nastati i lijekovi za brzo odvikavanje od nikotina.
Dopaminska veza
Prošlo je ljeto skupina talijanskih znanstvenika na Sveučilištu u Cagliariju proučavala gdje u mozgu štakora nikotin proizvodi učinke. Kao što se očekivalo, nikotin je poticao lučenje dopamina, neurotransmitera povezanog s ugodom, libidom i ovisnostima. Jedan od lijekova za odvikavanje od nikotina je Zyban (bupropion), koji djeluje tako da pojačava djelovanje dopamina, čime ublažava apstinencijsku krizu pušačima na odvikavanju.
Voditelj studije Francesco Pontieri napisao je u magazinu Nature da "ima jakih dokaza da nikotin s ovisničkim drogama dijeli bitne neurokemijske i funkcionalne osobine, točnije sposobnost da selektivno povisuje prijenos dopamina i metabolizam u školjci nukleusa akumbensa."
Još je jedno istraživanje upozorilo na ulogu mezolimbičkog dopaminskog sustava, skupine moždanih struktura koja radi na "dopaminski pogon", a koju nazivaju centrom za ugodu. Prilikom istraživanja, liječeni ovisnici o kokainu imali su jaču moždanu aktivnost u mezolimbičkom dopaminskom sustavu kad su im pokazivane snimke ljudi koji uzimaju kokain, a ta je pojačana moždana aktivnost bila povezana s ponovnom pojavom želje za kokainom kod sudionika istraživanja. Moždana aktivnost u toj studiji snimana je tehnikom PET (tomografija pozitronskom emisijom).
Tajna je u insuli
Cigareta važnija od hrane
Po prof. Johnu Hughesu, nema dvojbe da je nikotin adiktivan. "Ako ovisnike stavite u poziciju u kojoj im je teško doći do nikotina, uložit će velik napor da ga se domognu. Od Drugog svjetskog rata bilo je primjera izgladnjelih ljudi koji su mijenjali hranu za cigarete u koncentracijskim logorima."
Hughes kaže da je zaštitni znak ovisnosti gubitak kontrole nad uzimanjem sredstva, tj. droga kontrolira vas, a ne vi nju. Konkretno:
- niste u stanju prestati uzimati sredstvo kad odlučite
- uzimate sredstvo unatoč jasnim dokazima da vam škodi
- postoje jasni simptomi apstinencijske krize, koja u slučaju nikotina uključuje depresiju, tjeskobu, napetost, razdražljivost, smanjenu koncentraciju i nesanicu.
Zimus su znanstvenici sa Sveučilišta Južna Kalifornija (USC) utvrdili koje je područje mozga bitno za razvoj ovisnosti o nikotinu. Riječ je o dijelu mozga zvanom insula (od lat. otok), koji je povezan s osjećajima i raspoloženjem. Insula prima i prerađuje informacije koje dolaze iz drugih dijelova tijela te igra važnu ulogu u nastanku različitih osjeta, poput gladi, boli i potrebe za uzimanjem droga.
Prema istraživanju, čiji su rezultati objavljeni u siječnju, pušači kod kojih je zbog bolesti ili ozljede oštećena insula gube potrebu za nikotinom te mogu brzo prestati pušiti bez ikakve apstinencijske krize. Do tih je zaključaka ekipa s USC-a došla proučavajući 69 pacijenata od kojih su svi bili pušači te su svi pretrpjeli neku bolest ili ozljedu mozga (primjerice, moždani udar). Ispostavilo se da je od 19 pacijenata oštećena bila upravo insula njih 13 (68 posto prestalo pušiti brzo i lako). Nitko od tih 13 nije više nikad osjetio poriv za paljenjem cigarete. Ostalih šest izjavilo je da im je potreba za pušenjem opala. Kod preostalih 50 pacijenata iz kontrolne grupe, dakle pušača kojima nije oštećena insula, nije bilo takvih učinaka na želju za pušenjem.
"Jedan je od najvećih problema kod svih ovisnosti kako zaustaviti neodoljivu potrebu za pušenjem ili uzimanjem neke druge droge", objasnili su Antoine Bechara i Anna Damasio s USC-a. "Ta potreba nestaje u trenu kod osoba koje su pretrpjele ozljedu insule."
Znanstvenike je obradovalo to otkriće, jer vjeruju da bi im moglo omogućiti da u skoroj budućnosti razviju još djelotvorniju terapiju protiv nikotinske ovisnosti na temelju lijekova koji bi kontrolirali aktivnost insule. Istraživanje je nadahnuto slučajem pacijenta koji je godinama pušio po dvije kutije cigareta dnevno. Ta mu je ovisnost trajala dok nije pretrpio moždani udar, koji mu je oštetio insulu. Odmah zatim prestao je pušiti, otkrivši da mu cigareta više ni na koji način ne poboljšava stanje, a da mu apstinencija ne uzrokuje nikakvu nelagodu.
Nikotin gori od alkohola?
Štete od pušenja: goleme
Upozorenja na opasnosti koje prijete od pušenja nemaju učinka na većinu pušača, jer ljudima je svojstveno biranje kratkoročnog užitka naspram izbjegavanja neugodnih posljedica koje mogu nastupiti poslije:
- Dim duhana sadrži tisuće kemijskih tvari, uključujući više od 60 tvari za koje se zna da izazivaju rak.
- Pušenje cigareta uzrokuje 87 posto smrtnih slučajeva od raka pluća i većinu smrti od raka grkljana, usne šupljine i jednjaka. Liječnici tvrde da samo u SAD-u pušenje uzrokuje 400.000 smrtnih slučajeva godišnje.
- Rizik obolijevanja od raka vezanog uz pušenje raste s ukupnom izloženošću duhanskom dimu tijekom života: vremenom provedenim pod utjecajem duhanskog dima, brojem popušenih cigareta, količini dima koji se udiše itd.
Nikotin je bezbojna do blijedožuta uljnata tekućina (formula C10H14N2). Vrlo je otrovan te je nekoć korišten kao insekticid. Riječ je o drogi koja se prirodno nalazi u duhanu i glavni je uzrok ovisnosti o pušenju listova te biljke. Pri pušenju nikotin se brzo apsorbira u krvotok i u samo nekoliko sekundi dospijeva u mozak.
Proučavanja pokazuju trajne kemijske promjene u mozgovima pušača, slične onima koje nastaju u životinja kad konzumiraju kokain, heroin ili druge adiktivne tvari. Analiza moždanog tkiva preminulih pušača i nepušača dokazala je da promjene kod pušača postoje čak i ako su prestali pušiti godinama prije smrti.
Vodeći svjetski stručnjak za ovisnost o nikotinu, prof. John Hughes sa Sveučilišta u Vermontu, zaključuje da "nikotin utječe na mozak slično kao i druge droge koje stvaraju ovisnost, npr. heroin i amfetamin. I mnogi alkoholičari tvrde da im je lakše odviknuti se od alkohola nego od pušenja."
Nikotin kod velikog postotka korisnika izaziva ovisnost. "Od 100 ljudi koji eksperimentiraju s alkoholom ili kokainom, 10 će ih postati ovisno. Kod nikotina je taj udio 20 - 25 posto. Stoga eksperimentiranje s nikotinom mnogo češće dovodi do ovisnosti", kaže Hughes.
Zašto je nikotin toliko "uspješan" kao adiktivna droga
"Zato jer djeluje na ljudski organizam na mnogo načina: suzbija glad, smanjuje razdražljivost i napetost, poboljšava koncentraciju. Budući da su to problemi koji muče mnoge mlade, nije čudo da tako lako posežu za nikotinom", objašnjava Hughes.
Kod početnika ili povremenih pušača, nikotin donosi blagu euforiju, pojačanu pažnju i oštrije pamćenje. Kod kroničnih ovisnika, služi isključivo za ublažavanje krize, a ne više radi doživljavanja ugode. Apstinencijska kriza kod dugogodišnjih pušača počinje već 30 minuta nakon zadnje doze.
Razlika između nikotina i droga poput alkohola, heroina i kokaina je u činjenici da nikotin kroz pušenje cigareta ne uzrokuje trovanje. Međutim, taj podatak nije bitan za svrstavanje nikotina u ovisničke droge, jer se ovisnost očituje u nesposobnosti prestajanja uzimanja droge, a ne u njezinoj akutnoj toksičnosti.
Ozren Podnar, prof.
Nema komentara:
Objavi komentar