Osteoporoza poprima razmjere prave epidemije i o njoj se govori kao o najčešćoj metaboličkoj bolesti razvijenog svijeta.
Osteoporoza je bolest o kojoj se posljednjih desetak godina mnogo govori i piše. Iako je teško reći nešto novo, poražavajući epidemiološki podaci upućuju na to da je to bolest na koju je uvijek iznova potrebno upozoravati. S pravom, jer ta pritajena, asimptomatska metabolička bolest kostiju dovodi do smanjenja koštanog tkiva u tolikoj mjeri da je rizik prijeloma izrazito povećan, a često se dijagnosticira tek nakon dramatična događaja, kao što je prijelom kralješka, bedrene kosti ili podlaktice, deformiteta, izrazito smanjenje pokretljivosti te invaliditeta.
Bolest je to koja pogađa kako pojedinca tako i javno zdravstvo. Bolest poroznih kostiju poprima razmjere prave epidemije, pa se o njoj govori kao o najčešćoj metaboličkoj bolesti razvijenog svijeta. Statistički podaci pokazuju da osam do deset posto svjetske populacije, odnosno svaka treća osoba, boluje od osteoporoze, a u Hrvatskoj je dijagnosticirana kod 25 posto žena starijih od 50 godina. Čak do 15.000 žena godišnje doživi prijelom kuka, a 20 posto bolesnika s prijelomom kuka umire u prvoj godini nakon prijeloma. Stoga osteoporozi treba posvetiti punu pozornost, kako u prevenciji tako i u liječenju.
I kosti su organ
Uloga koštanog sustava u organizmu vrlo je važna. Kosti su mehanička potpora, daju oblik tijelu, omogućuju kretanje i istodobno su skladište mnogih kemijskih tvari nužnih za normalno funkcioniranje organizma. Koštanu masu čini ukupna količina koštanog tkiva u kosturu, od čega većinu čini elastična, proteinska potporna tvar, kolagen i najvažniji mineral kalcij, koji daje čvrstoću.
Kosti su organ koji se cijelog života neprekidno mijenja i preoblikuje, a njihova pregradnja (metabolizam) vrlo je dinamičan proces. Odvija se u dvije faze, od kojih je prva resorpcija (razgradnja) koštanog tkiva, nakon koje dolazi do druge, sporije faze, a to je izgradnja novog koštanog tkiva, što završava mineralizacijom kostiju. U izgradnji i razgradnji sudjeluju posebne specijalizirane stanice - osteoblasti i osteoklasti.
Vršna koštana masa u fokusu
Ravnoteža pregradnje kostiju ovisna je o mnogim čimbenicima, od kojih su najvažniji parathormon (PTH) koji luče paratireoidne žlijezde, kalcitonin koji luči štitnjača te spolni hormoni (estrogeni i testosteron). Uz to što je odgovoran za mnoge funkcije u tijelu, kao što su pravilan rad srca, mišića i živčanog sustava te za neometan proces zgrušavanja krvi, kablcij je važan mineral koji osigurava čvrstoću kostiju.
Na kvalitetu koštanog tkiva u kasnijem životnom razdoblju osobito utječe veličina koštane mase u mladosti, tj. vršna koštana masa, koja se dostiže između 20. i 25. godine života. Uz veću vršnu masu manja je vjerojatnost razvoja osteoporoze i prijeloma kosti. Čimbenici koji određuju vršnu masu su gensko naslijeđe, spol (žene su ugroženije), etnička pripadnost (Afrikanke su otpornije), hormoni, unos kalcija i vitamina D u organizam te tjelesna aktivnost.
Izgradnja koštane mase tijekom života opada, tako da već nakon 30. godine razgradnja dostiže izgradnju. Nakon 40. godine svi gube 0,5 posto koštane mase, a nakon ulaska u menopauzu u žena se taj postotak udvostručuje.
Ako je gubitak koštane mase blaži, govorimo o osteopeniji, a osteoporoza je rezultat jačega gubitka koštane mase i poremećaja koštane mikrostrukture, uz krhke i lomljive kosti. Razvija se bez simptoma, a prvi su često prijelom kralježaka, kuka ili podlaktice, i to čak i nakon neznatnih trauma. Nakon jakog gubitka kalcija, kralješci se jednostavno drobe i dovode do pogrbljena držanja ili kifoze, pa bolesnici mogu izgubiti na visini i do 15 cm.
Što pogoduje razvoju
Osteoporoza se može pojaviti kao lokalna ili opća, tj. može zahvatiti dio ili cijeli koštani sustav. Razlikujemo primarni i sekundarni tip. Primarni čine postmenopauzalna i starosna osteoporoza, a sekundarni nastaje zbog drugih bolesti, kao što su bolesti endokrinog sustava, osobito štitnjače, probavnih organa, bubrega, zatim upalnih i malignih bolesti, operativnih zahvata, dugotrajne imobilizacije ili primjene nekih lijekova (naročito kortikosteroida, hormona štitnjače, antiepileptika, antacida, imunomodulatora, antikoagulansa, nekih hormona za liječenje endometrioze, kolestiramina) koji uzrokuju brži gubitak koštane mase.
Najčešći uzrok osteoporoze u žena starije dobi je nedostatak hormona estrogena u menopauzi i nakon nje. Progresivni gubitak koštane mase može prvih godina iznositi čak tri do pet posto, da bi tijekom pet do deset godina mogao dostići čak 20 posto.
Uz nedostatak estrogena, ubrzanom gubitku kalcija iz kostiju pogoduju i nepravilna prehrana s premalim unosom kalcija i D vitamina, nedostatna tjelesna aktivnost, depresija (zbog povećane količine hormona kortizola), prehrana siromašna bjelančevinama, štetne navike (kao što su pušenje, pretjerana konzumacija alkoholnih pića i napitaka koji sadržavaju kofein) i pretjerano soljenje hrane (natrij veže kalcij smanjujući na taj način njegovu raspoloživost za ugradnju u kosti).
Iako 80 posto oboljelih čine žene zbog prisutnost većeg broja čimbenika rizika (manja tjelesna težina i manja mišićna masa, menstrualni poremećaji, rana menopauza, nerotkinje, anoreksija, intenzivno bavljenje sportom), gotovo 50 posto muškaraca obolijeva od ove bolesti nakon 50. godine. Čimbenici rizika za muškarce je nizak rast, slabi bedreni mišići te bolesti koje snižavaju razinu testosterona.
Dijagnoza se postavlja laboratorijskim pretragama (krvne pretrage, određivanje kalcija, fosfora, kreatinina, nekih enzima, hormonske pretrage) i mjerenjem koštane gustoće (denzitometrija, apsorpciometrija, ultrazvuk, rendgensko snimanje).
Misliti unaprijed
Kod osteoporoze je važno sprječavati, tj. djelovati preventivno. Cijeli život valja paziti na dostatan unos kalcija (1000 - 1500 mg dnevno) i D vitamina (400 - 800 i.j. dnevno), i to redovitom konzumacijom mliječnih proizvoda i povrća. Potrebno je i umjereno izlaganje suncu, jer je fotokemijsko djelovanje sunca na kožu primaran izvor vitamina D. Prehrana treba biti uravnotežena, s dovoljnom količinom bjelančevina i pravilnim odnosom kalcija i fosfora u namirnicama. Poželjan je odnos 1:1, a on se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima, povrću i voću. Prihvatljiv je i odnos 1:2, a nalazimo ga u cjelovitim žitaricama, mahunarkama i ribi. Nepovoljan odnos je u namirnicama izrazito bogatim fosfatima, kao što su meso i mesni proizvodi te topljeni sirevi.
Obnovu koštanog tkiva pospješuje i konzumiranje zelenog lisnatog povrća koje sadržava vitamin K, beta-karoten, vitamin C, kalcij i magnezij, zatim orašastih plodova i sjemenki. Nije preporučljivo pretjerano uzimanje bjelančevina iz mesa, ribe i jaja, i to zbog velikog sadržaja aminokiseline metionina, koja se u organizmu metabolizira u homocistein, što pogoduje razvoju osteoporoze i ateroskleroze. Prijeko su potrebni tjelesna aktivnost, izbjegavanje štetnih navika (kao što su pušenje i pretjerana konzumacija alkohola), oprez u kretanju te izbjegavanje mogućeg pada i time loma kosti.
Pomoć medicine i prirode
Izgradnja čvrstog kostura u mladosti te uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost, pravilne životne navike i lijekovi mogu usporiti gubitak koštane mase, čak ga zaustaviti. U liječenju osteoporoze mogu se koristiti hormonska nadomjesna terapija, najčešće kombinacija estrogena i progestina (oblik progesterona), bifosfonati s najpoznatijim alendronatom (Fosamax), raloksifen, kalcitonin, tamoksifen.
Očuvanju čvrstoće kostiju pridonosi i uzimanje pripravaka koji sadržavaju biljne hormone ili fitoestrogene bogate posebnim tvarima izoflavonima, koji djeluju slično estrogenima, iako mnogo slabije. Njima su bogate mahunarke, osobito soja (sadržava primarne izoflavone genistein i daidzein te gliceitin) i crvena djetelina. Takvi pripravci sve se češće primjenjuju kao alternativa hormonskom nadomjesnom liječenju. Kliničkim ispitivanjima dokazano je da izoflavoni, uz to što smanjuju ostale menopauzalne tegobe, povoljno djeluju na kosti povećanjem koštane mase. Budući da je unos biljnih hormona hranom minimalan, na raspolaganju su pripravci koji sadržavaju koncentraciju fitohormona dovoljnu za optimalan učinak na organizam.
Uz soju i crvenu djetelinu, možemo spomenuti i dragocjen proizvod pčela, fermentirani cvjetni prah koji sadržava biljne tvari fitosterole, čije blago djelovanje slično hormonalnom pomaže kod klimakteričnih teškoća i u očuvanju koštane mase.
Dakle, od iznimne je važnosti posvetiti punu pozornost zdravlju i očuvanju koštanog sustava, kako u mladosti, tako i u kasnijoj životnoj dobi, čime uvelike pridonosimo kakvoći života u trećoj životnoj dobi.
Nema komentara:
Objavi komentar